Točno s polnoćom 3. aprila je završila do sada nevidjena inicijativa gradjanov širom E­urope u pogledu na ma­njin­ska prava i s pogledom na volju pripadnikov etničkih/ narodnih manjin, da se po­stavu na noge i da zatražu bolju obrambu manjinskih prav širom Europe a posebno i u članica Europske unije. Federativna unija europskih narodnosti je srijedu, 4. ap­r­i­la u dvi internet-konferencija za novinare (iz Flensburga u Nimškoj) i Cluja (Klausenburg/Kolozsvár) u Rumunj­skoj prik facebooka prenosila konačni rezultat europske inicijative gradjanov Minori­ty SafePack. S konačno već od 1.215.000 ljudi, ki svojim potpisom podupiraju ovu ini­cijativu širom Europske uni­je dalo podupiranje. Ovo su slu­ž­beno o­glasili predsjednik Fuen-a Vincze Lórant i prijašnji predsjednik Fuen-a Hans Heinrich Hansen, ki je inicirao uvu inicijativu i skupa sa svojimi suradniki shodio da Vijeće Europe da­je zeleno svitlo inicijativi Minority Safe­Pack.

FLENSBURG/CLUJ/BEČ — Kako je pri press-konferenci­ji u Flensburgu naglasio poča­sni predsjednik Fuen-a Hans Heinrich Hansen, Minority SafePack je dosle peta europ­ska inicijativa gradjanov, ka je od upeljanja ovoga instrume­n­ta bila uspješna jer je prekora­knula potribni prag od jednoga milijuna podupirajućih pot­pisov. Od 2012. ljeta je u EU-u pokrenuto 65 europskih inicijativov gradjanov, ali od kih ve­ćina nije dostala dovoljno podupiranja od gradjanov u zem­lja članica Europske unije.

Kako je pri press-konferenciji u Flensburgu naglasio potpredsjednik Fuen-a i zastupnik nimške manjine u Danskoj, Gö­sta Toft, ova us­pješna inicijativa gradjanov izazovna je za EU. Različni ugo­vori EU-a govoru protiv diskri­minacije, govora je o temeljni pravi i o kul­turnoj šarolikosti Europe. Ali sada da moraju sli­jediti čini. Pri tom da je Vije­će Europe va­žan partner.

Kako je nadalje istaknuo G. Toft Vijeće Europe ima načela, ka da bi i u Uniji mogla ig­rati važnu ulogu. Ta načela da su zapisana u Konvenciji o lju­d­ski pravi, ali i u Okvirnoj konvenciji za čuvanje nacionalnih manjin. Duh ki onde vlada, da bi morali prenesti na Europsku uniju. Fuen potribuje od Europske unije, neka Europska komisija nastane aktivna. Pri tom da joj Fuen kani pomagati kao partner i je dodao „to kanimo postigniti s dijalogom, dijalogom i dijalogom!“

U isto rog puše i Hans Hein­rich Hansen, ki je s pogledom i na Katalance u Španjolskoj naglasio da triba i dijaloga a ne samo zatvora…!“

U svojoj izjavi prilikom zavr­šetka inicijative Minority Safe­Pack i s pogledom i na konačni austrij­ski rezultat je izjavila glavna tajnica Hrvatskoga centra i au­s­trijska koordinatorica ove inicijative gradjanov, Gab­riela N­ovak-Karall „Posebno triba zahvaliti peljačtvu Federativne unije europskih narod­nosti na čelu s bivšim predsje­d­nikom Hansom Heinrichom Hansenom, Nimcem u Dan­skoj kao i s novim predsjednikom Lórantom Vinczetom, M­adjarom iz Rumunjske, da su se zalagali za to da je 3. aprila 2017. ljeta, dakle točno pred jednim ljetom, mogla št­ar­tati ova inicijativa gradjanov na razini Europske unije.

Činjenica je, da u Europi ima nacionalnih manjin i da ih je ukupno kih 50 milijuni. Da bi ovi svi skupa živili u jednoj državi bili bi jedna od najve­ćih držav Europe po broju stanov­nikov. „Ovi manjinci su najbo­lji Europejci“ je rekao bivši predsjednik Fuen-a H.H. Han­sen u presici 4. aprila u Flensburgu, u sidišću Fuen-a, a pred­sjednik Lórant Vincze je naja­vio, da je ovih već o 1,2 miliju­ni potpisov za Minority SafePack jasan nalog, da ćedu nacionalne manjine unutar Fu­e­n-a sada započeti dijalog s Eu­ropskom unijom u pogledu na realizaciju potribovanj Minority SafePack-a (Mspi) kon­kretnimi mjerami u korist ma­njin i na­rodnih grup. 

„Kao koordinatorica za ovu inicijativu gradjanov Mspi u Austriji najsrdačnije zahvaljujem svim suradnikom i suradnicam, ki su se angažirali u biranju potpisov i ki su u bezbrojni akcija pri najrazličitiji priredba brali potpise i pod krovom i pod vedrim nebom.“

Uz veliko veselje i zadovolj­stvo da je ova inicijativa gra­djanov Mspi uspila i uz veliko ufanje da će ovih 1,2 milijuni potpisov pokrenuti pozitivan preokret i razvitak u korist na­cionalnih manjin u Europi, ima i nekoliko kapi pelina, naime da se u Austriji nije ugodalo postignuti prag od 13.500 pot­pisov. Već od 9000 potpisov (online) je jasno pokazalo, da bi na jednu stranu ova akcija biranja potpisov tribala durati još malo duglje, a na drugu stranu da niti kod samih pripadnikov narodnih grup niti u većinskom narodu nije svisno kakova prednost je u tom, da države imaju i nacionalne ma­njine odnosno narodne gru­pe. Ove ne samo obogaćuju doti­čnu zemlju, nego su i most dru­gim zemljam i državam.

Ov austrijski rezultat bi mo­gao i tribao biti poticaj i brojnim manjinskim društvam i or­ganizacijam a posebno i brojnim manjinskim funkcionarom, da i unutar narodne grupe stva­raju jaku svist i samopouzdanost a da takaj u većinsko­mu narodu otvaraju oči kakovo jezično, kulturno i životno bo­gat­stvo ima sa svojimi manji­nami.

Uvjerena sam, da će ovo bi­ti poticaj da bi narodne grupe u Austriji mogle najti skupnu platformu, kako bi iskoristile ov novi polet širom Europe u stvaranju boljih uvjetov, ne sa­mo za tradiranje, nego pred svim za razvijanje nacionalnih manjin u skupnoj EU u smislu Europe regijov“ — izjavila je Gabriela Novak-Karall kao govoračica austrijskoga komiteta Mspi-kampanje.

(uredn.)


Kako su glasali u država?

 Austrija

9.489

Belgija

992

Bugarska

24.691

Cipar

36

Češka republika

493

Finska

3.908

Francuska

9.039

Danska

12.194

Estonija

1.16

Grčka

5.166

Hrvatska

18.884

Irska

295

Italija

60.545

Litva

20.284

Madjarska

569.813

Malta

45

Nimška

18.393

Nizozemska

3.203

Poljska

22.892

Portugal

124

Rumunjska

303.695

Slovačka

57.89

Slovenija

6.895

Španjolska

53.772

Švedska

1.959

Ujedinj. Kraljevstvo

1.674

Ukupno

1215.879

Kategorije