Srijedu, 7. decembra u Hrvatskom centru u Beču je g­o­stovala gospodja Branka Pavić-Blažetin, glavna urednica Hrvatskoga glasnika, ki 2016. ljeta obilježio 25 ljet postojanja. Značaj gospodje Pavić-Blažetin kao urednice ovoga hrvatskoga tajednika u Madjarskoj more se viditi i iz činjenice da je broj pretplatnikov peterostruko porastao od kad je ona preuze­la uredjivanje ovih novin.

BEČ — Prvi dio razgovora, kao i obično, temeljio se je na intervju izmed Petra Tyrana i gospodje Branke Pavić-Blažetin, no jur ovde se vidio jak i­n­t­eres publike ka je s nestrplj­e­njem čekala drugi dio kad je iz nje potekao niz pitanja o raz­lični tema.

Ono po čemu je ov razgovor bio od posebnoga značaja je sveobuhvatna rasprava ka se je doticala temov kako su polo­žaj i važnost manjinskih tajed­nikov općenito, način pro­mo­ci­je takovih novin pak sve do u­vijek aktualnih pitanj kao ča je modus učenja manjinsko­ga jezika u škola i izvan njih.

Izniman interes pokazao se je za temu položaja manjinsko­ga tajednika, načina financira­nja, ciljanu publiku i promoci­ju novin, tj. moderno govoreći „brendiranje“ istih. Na opće slaganje konsenzus se je posti­gao u konstataciji da je man­ji­n­ski tajednik na prvom mjestu vrsta zabilješke, tj. dnevnika jedne zajednice u kom ostaju zapisani za povijest svi doga­djaji, aktivnosti, osobe, uspjehi i pothvati te zajednice. To se najbolje da sumirati u izjavi gospodje Pavić-Blažetin, ka je držeći svoj tjednik u ruki izjavila da je „virtualno jedinstvo Hrvatov u Madjarskoj ovde ne­gdje na ovi stranica“.

Bez pažnje nije prošla ni te­ma učenja manjiskoga jezika u osnovni i sridnji škola, pri če­mu su iz publike dolazila stajališća ka su varirala od toga da triba učiti standardni hrvat­ski jezik, do prioritetnoga uče­nja domaćega odnosno lokalno­ga dijalekta za odredjenu ško­lu. Takaj su se razilazila vidje­nja da li je važnije imati ma­njinski hrvatski kao službeni predmet u školama ili je odgoj i obrazovanje u obitelji na pr­vom mjestu. No svi su se slo­žili da je snažna suradnja insti­tucijov i obitelji od nezaminjive važnosti za znanje materi­njega jezika, i da uz učenje standardnoga hrvatskoga, di­cu triba poučavati i u mjesni dija­lekti koji su u upotrebi u nje­vom kraju.

Na kraju su Petar Tryan i go­spodja Pavić-Blažetin razmi­nili knjige kao poklone, na ča je bivši predsjednik Napretka Filip Zloušić po uhodanoj tr­a­diciji gošći Hrvatskoga centra darovao napretkov kalendar i potkovano jaje s logom njegove udruge. Potom su okupljeni nastavili ugodno druženje uz buffet i vino.

(Mihael Maljak)