Srijedu, 7. decembra u Hrvatskom centru u Beču je gostovala gospodja Branka Pavić-Blažetin, glavna urednica Hrvatskoga glasnika, ki 2016. ljeta obilježio 25 ljet postojanja. Značaj gospodje Pavić-Blažetin kao urednice ovoga hrvatskoga tajednika u Madjarskoj more se viditi i iz činjenice da je broj pretplatnikov peterostruko porastao od kad je ona preuzela uredjivanje ovih novin.
BEČ — Prvi dio razgovora, kao i obično, temeljio se je na intervju izmed Petra Tyrana i gospodje Branke Pavić-Blažetin, no jur ovde se vidio jak interes publike ka je s nestrpljenjem čekala drugi dio kad je iz nje potekao niz pitanja o različni tema.
Ono po čemu je ov razgovor bio od posebnoga značaja je sveobuhvatna rasprava ka se je doticala temov kako su položaj i važnost manjinskih tajednikov općenito, način promocije takovih novin pak sve do uvijek aktualnih pitanj kao ča je modus učenja manjinskoga jezika u škola i izvan njih.
Izniman interes pokazao se je za temu položaja manjinskoga tajednika, načina financiranja, ciljanu publiku i promociju novin, tj. moderno govoreći „brendiranje“ istih. Na opće slaganje konsenzus se je postigao u konstataciji da je manjinski tajednik na prvom mjestu vrsta zabilješke, tj. dnevnika jedne zajednice u kom ostaju zapisani za povijest svi dogadjaji, aktivnosti, osobe, uspjehi i pothvati te zajednice. To se najbolje da sumirati u izjavi gospodje Pavić-Blažetin, ka je držeći svoj tjednik u ruki izjavila da je „virtualno jedinstvo Hrvatov u Madjarskoj ovde negdje na ovi stranica“.
Bez pažnje nije prošla ni tema učenja manjiskoga jezika u osnovni i sridnji škola, pri čemu su iz publike dolazila stajališća ka su varirala od toga da triba učiti standardni hrvatski jezik, do prioritetnoga učenja domaćega odnosno lokalnoga dijalekta za odredjenu školu. Takaj su se razilazila vidjenja da li je važnije imati manjinski hrvatski kao službeni predmet u školama ili je odgoj i obrazovanje u obitelji na prvom mjestu. No svi su se složili da je snažna suradnja institucijov i obitelji od nezaminjive važnosti za znanje materinjega jezika, i da uz učenje standardnoga hrvatskoga, dicu triba poučavati i u mjesni dijalekti koji su u upotrebi u njevom kraju.
Na kraju su Petar Tryan i gospodja Pavić-Blažetin razminili knjige kao poklone, na ča je bivši predsjednik Napretka Filip Zloušić po uhodanoj tradiciji gošći Hrvatskoga centra darovao napretkov kalendar i potkovano jaje s logom njegove udruge. Potom su okupljeni nastavili ugodno druženje uz buffet i vino.
(Mihael Maljak)