U Europi se ne moru nametati rješenja ka ne bi uzela u obzir nacionalne specifičnosti, rekao je 6. maja u Pragu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslov Miro Kovač, govoreći o planu Euro-komisije/EK o upeljanju obvezujućih kvotov za migrante. „Ne morete nametati rješenja a da ne uzmete u obzir nacionalne specifičnosti i osjetljivost nekih pitanj“, rekao je na konferenciji za novinare sa češkim kolegom Lubomirom Zaoralekom.
PRAG — Nametanje rješenja da nije u europskom duhu konsenzusa. Po Kovačevi riči, prijedlog EK mora se dobro razmotriti. „Ja ću se zalagati za to da se provede stvarna rasprava“. EK predstavila je prošli tjedan prijedlog reforme zajedničkoga europskoga sustava azila u kom se zadržava temeljno načelo da je za razmatranje azila odgovorna ona zemlja članica u ku je tražitelj azila prvo ušao, ali se upelja korektivni mehanizam ki treba osigurati pravedniju raspodjelu u slučaju kada se neka zemlja najde pod velikim migrantskim pritiskom. Ta korektivni mehanizam aktivirat će se čim se neka zemlja članica suoči s nerazmjerno visokim brojem zahtjevov za azil s obzirom na nje veličinu i gospodarsku snagu. Čim broj tražiteljev azila prijedje 150 posto od referentne vridnosti (ka se odredjuje prema Bdp-u i broju stanovnikov), svi novi tražitelji azila bit ćedu premješćeni u druge zemlje članice Zemlje članice imat ćedu mogućnost i nesudjelovanja u tom mehanizmu, ali ćedu u tom slučaju morati platiti doprinos solidarnosti od 250.000 € za svakoga tražitelja azila za koga bi inače bila odgovorna, a ta pinez će ići zemlji ka primi toga migranta.
Češka i druge zemlje Višegradske skupine — Slovačka, Madjarska i Poljska, odbacile su ideju o obvezujućim kvota, a pridružile su im se i Latvija i Estonija. Pred kritikami o nedostatku solidarnosti, te zemlje velu da izbiglice dobro znaju u ku zemlju želju ići i ne more ih se prisiliti na ostanak u nekoj drugoj.
(uredn.)