Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu srijedu, 4. maja je održala Znanstveni kolokvij pod naslovom »Suvremene tendencije razgovornoga jezika gradišćanskih Hrvata«. Kolokvij su održali u dvorani Hrvatske matice iseljenika. Uz moderaciju Vesne Kukavica na kolokviju su sudjelovali akademik Nikola Benčić i glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran, sa strane Hrvatske ravnateljica Hmi Katarina Fuček, mlada dr. sc. Aleksandra Ščukanec, znanstvena novakinja Filoz. fakulteta Sveučilišća u Zagrebu i Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja.

ZAGREB — Znanstveni kolokvij o temi „Suvremene tendencije razgovornoga jezika gradišćanskih Hrvata“ se je održao u srijedu, 4. maja u Hmi-ju, Trg Stjepana Radića 3, u Zagrebu. U svoji pozdravni riči Katarina Fuček, ravnateljica Hmi-ja, istaknula je važnost djelovanja svoje institucije za hrvatske zajednice izvan granic Republike Hrvatske. Pri tom je posebno istaknula i dobru suradnju i s gradišćanskimi Hrvati. Moderatorica prof. Vesna Kukavica je na podiju pred brojnom, pretežno mladjom publikom mogla pozdraviti sudionike, med njimi su bili: dr. sc. Aleksandra Ščukanec (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu); dopisni član Hazu-a dr. sc. Nikola Benčić (Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov, Trajštof); Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novin (Željezno i Beč) tr Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja.
Cilj je bio Znanstvenoga kolokvija naznačiti suvrimene tendencije razgovornoga jezika gradišćanskih Hrvatov. Korpus je analizirala Aleksandra Ščukanec uz pisane izvore na temelji svoje disertacije (ku je obranila na Germanističkom institutu kod prof. Velimira Piškorca), obuhvaća govoreni jezik tr jezik forumov i blogov ki je vrlo blizak govorenomu jeziku, kako bi se čim bolje opisala trenutačna jezična situacija med gradišćanskimi Hrvati. Iz odabranih jezičnih biografijov gradišćanskih Hrvatov, predavači su ukazači na pojedine značajke gradišćanskohrvatske jezične politike — unutar većjezične austrijske, odnosno europske zajednice.
Znanstvena novakinja Aleksandra Ščukanec nedavno je obranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću: sistemskolingvistički, sociolingvistički i jezičnobiografski aspekt“.
Dopisni član Hazu-a prof. dr. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti, čijom je zaslugom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu pohranjena dio njegove vrlo vridne zbirke hrvatske literature iz Gradišća — komentirao je aktualne teme gradišćanskohrvatske jezične politike i posebno obrazložio značajke „Raskoraka između razgovornoga i književnoga jezika gradišćanskih Hrvata“.
Petar Tyran govorio je o „Razvitku gradišćanskohrvatskoga jezika u Hrvatskim novinama, kao najčitanijem manjinskom glasilu“.
Uz gradišćanskohrvatske jezične izazove bila je riči i o „Prvom Hrvatskom internetskom tečaju“ (Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja). (ured.)