Iako iz Europske komisije poručuju kako su „sloboda kretanja i »Schengen« ne­po­vratni“ tr kako Komisija mi­sli da nima potrebe za pro­mjenom schengenskih pravil, ni u svrhu poboljšanja sigur­nosti niti za kontrolu migracije, po vikend-sastanku ministrov unutarnjih poslov i prometa devet držav Europ­ske unije, održanoga u Pari­zu, već nego ikada dopeljan je u pitanje opstanak dosadašnjih načel slobode kreta­nja unutar schengenske zone.  Na sastanku na kom su bili i ministri iz Francuske, Nim­ške, Španjolske, Italije i Velike Britanije dogovoreno je da se pojačaju sigurnosne mjere na medjunarodni vlaki, a ministri su Europskoj komisiji predložili promjenu »Schengenskoga sporazuma o bezgraničnoj zoni unutar Europske unije«. 

PARIZ/BERLIN — Glavni povod za sastanak u Parizu bio je koncem augusta spričeni po­kolj u brzom vlaku Thalys iz P­ariza prema Bruxellesu i Am­sterdamu, kade je nekolicina putnikov uspila savladati i raz­oružati Marokanca Ayouba el-Khazzanija. Sa sastanka u Parizu stigao je dosad najjači udar na »Schengen«, a deset minis­trov predlaže da se ozakoni mo­gućnost ponovnoga upeljanja kontrolov identiteta putnikov pri prelasku granica. Ministri ne tražu povratak na nekadaš­nje stanje, kad su postojale gra­nice izmed držav, medjutim, nisu zadovoljni ni sadašnjom s­ituacijom u koj uopće nima ni­kakovih graničnih kontrolov, pa ni kontrolov potencijalnih teroristov.

Poznato je da Schengenski sporazum ne dopušća stalne granične kontrole, već samo po­vrimene u situacija izvanredne pogibelji, no sve su jači pritiski da se to promijeni. Još i belgij­ski premijer Charles Michel, ki je do sada bio jedan od najžeš­ćih protivnikov bilo ka­kvoga preispitivanja »Schengena«, priznaje da sloboda kret­a­nja, ku koristu i teroristi, utiče na porast pogibelji od terorizma.

Eskalacija krize

Med mjerami je mogućnost privrimene suspenzije »Schen­gena« i upeljanje graničnih ko­ntrolov putnikov najduže 30 dani ako se dokaže da jedna dr­žava za to ima uzroka ili u­p­e­ljanje sustavnijih kontrolov iden­titeta putnikov, ali pod u­vjetom da to ne bude isto kao granična kontrola. O ovom pr­oblemu eu­ropski ministri unutarnjih po­slov i pravosudja tribali bi raz­govarati i na izvanrednom sastanku ki je zbog eskalacije emigrantske krize sazvan za 14. septembra u Bruxellesu.
Hrvatska je, podsjećamo, 1. julija, dvoja ljeta otkad je p­o­stala punopravna članica Europske unije, započela postupak apliciranja za pristupanje schengenskomu prostoru.

(ur.)