Pred svim i u manjski krugi u Austriji a tim i u gradišćanskohrvatski krugi dobro poznata i cijenjena muzikologinja sveuč. prof. dr. Uši Hemetek je dobitnica »Wittgensteinove nagrade« za 2018. ljeto. Ovo odlikovanje Ministarstva znanosti će dostati za nje istraživačko djelo o muziki manjin i o ulogi muzike za stvaranje identiteta. Hemetek se je bavila uz ostalo i narodnom muzikom gradišćanskih Hrvatov a kasnije intezivno i Romov. Nagrada je dotirana s 1,4 milijuni E i je tim najviša nagrada za podupiranje znanosti u Austriji. Uši Hemetek (61) ovimi pinezi predvidja urediti istraživački centar za istraživanje manjin u etnomuzikologiji na Sveučilišću za muziku i umjetnost u Beču.
BEČ — za laike je relativno pristupačno istraživanje o narodnoj muziki i tehnologiji muzike Ursule Hemetek. Nje specijalno područje je muzika (narodnih) manjin, tako npr. jačke Romov i Lovarov, a u svojoj disertaciji se je bavila pirovnimi (svadbenimi) hrvatskimi jačkami na Stinjaki. Prilikom 60. rodjendana Ursule Hemetek 2016. ljeta su izdali — po ideji Marka Kölbla — CD s nje tonskimi snimkami jačak Romov, Židovov, Bošnjakov, Turkov i gradišćanskih Hrvatov, uz vrlo opširnu knjižicu o sadržaju jakač i CD-jke »Feldforschung zur Musik von Minderheiten« (Tondukumente zur Volksmusik in Österreich, Vol. 8).
Ursula Hemetek je profesorica na Institutu za istraživanje narodne muzike i etnomuzikologije u Beču. 1987. ljeta je promovirala s djelom o pirovni jačka u Stinjaki a posebno se je i posvetila Ruži Nikolić-Lakatos i ne jačkam Lovarov. U 2017. je Hemetek nastala gen. tajnica Medjunarodnoga vijeća za tradicionalnu muziku (Ictm), to je najvažnija medjunarodna organizacija za etnomuzikologiju.
Ljetošnju »Wittgensteinovu nagradu« će uz Ursulu Hemetek dostati i matematičar Herbert Edelsbrunner, suosnivač kompjutorske topologije.
(ur.)