Ranci su zrcalo naše genetske predispozicije, ali i vanjskih i okolišnih faktorov. Nje si ne moremo prišporiti, ali proces nastanka moremo zaustaviti. Gdo zaran dostane rance, on vjerojatno ima suhu kožu i nejednaku pigmentaciju. Koža stari ravno tako kot i svi drugi organi človika.
Koža postoji od trih slojev, od epiderme, derme i supkutisa. Za nje vanjski izgled joj je najvažnija derma, sridnji sloj, ki je odgovoran za napetost, tonus. Derma postoji od kolagena i elastina. Još jedan ključan faktor za čvrstoću u koži je protein, ki se zove vimentin. Vimentin sadržavaju fibroblasti i citoskelet, ki celam osiguravaju formu i fleksibilnost. Mriža kolagena i elastina je odgovorna za elastičnost i rastezljivost kože. Cele držu skupa kompliciran spoj proteinov i cukorov. Med njimi je najvažnija hijaluronska kiselina, ka je zbog svoje velike moći da veže vodu, odgovorna za napetost kože.
Prirodno starenje je najvažniji uzrok za nastanak rancev, a to je genetski odredjeno. S ljeti se smanji prirodna produkcija hijaluronske kiseline u cela. Zato koža već nije tako napeta. Kad pohenja produkcija kolagena, koža već nije tako elastična. Kad je koža suha, se mali ranci još bolje vidu. Na obrazu imamo 25 mišićev za mimiku. Svaki človik je na sebi hasnuje na osebujan način. Zbog toga jedan ima već rancov okolo ust, a drugi okolo očiju. Mimički ranci se recimo razviju jur po 20. ljetu žitka, zvećega na čelu, oko očiju i na lici.
Za nastanak rancev su odgovorni i UV traki sunca, ki zničavaju strukturu kolagena i elastina. Zato koža već ne more tako dobro vezati vlagu i počne razvijati rance. No ali koža stari i zbog hitroga životnoga ritma, stresa, alkohola, cigaretov, čemernoga kvaliteta zraka i hrane. Po 40. ljetu žitka se počne smanjivati produkcija kolagena i elastina, ke napadaju i slobodni radikali. Slobodni radikali su reaktivni i škodljivi elementi iz okoliša i hrane, ke ali producira i sam naš organizam.
Uz slobodne radikale, ki prirodno nastaju u našem organizmu, se radikali aktiviraju i djelovanjem sunčeve svitlosti, ar koža apsorbira sunčane trake. Sunčeva svitlost potiče stvaranje encimov, ki zničavaju masti u cela kože. Istovrimeno se oslobadja arhidonska kiselina, kemijska supstancija, ka prouzrokuje upale, ke ubrzavaju proces starenja.
Svaki put kad se dogodi upala, ona ostavlja male ožiljke na obrazu. Kad je tih ožiljkov mnogo, nastaje vidljiv ranac. Kad se cukor povezuje s proteini kože, dolazi do glikacije. Onda proteini već nisu fleksibilni, čvrsti i elastični. Glikacija ada dodatno ubrzava starenje kože i prouzrokuje diboke rance, gubitak tonusa, napetosti kože.
(Agnjica Schuster)