I ljetos su opet održali Ljetnu školu hrvatskoga folklora u Boriku u Zadru! Novouredjeni Omladinski hostel Hrvatskoga ferijalnoga saveza u prelipom okruženju zadarskoga Borika nudi izvanredno povoljne uvjete smješćaja, prehrane i učenja, u neposrednoj blizini morja. Ovoga ljeta (1.-10. augusta) pod stručnim peljanjem Andrije Ivančana podučavali su plese, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga Jadranskoga područja, odnosno narodne plese otoka Krka, Cresa, Raba, Paga, Silbe, Šibenskoga Primorja i otokov, Trogira, Kaštela, Čiova, Splita, otoka Šolte, Makarskoga Primorja, otoka Brača, Hvara i Korčule, doline rijeke Neretve, poluotoka Pelješca, otoka Mljeta i Lastova, Konavala, Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke, Dubrovačkoga Primorja i Dubrovačke kontradance.

Podučavali su se i plesi Hrvatov ki živu u susjedni zemlja: to je južne Hercegovine (BiH) i Hrvatov u Boki kotorskoj (Črna Gora). Kljetu će se škola opet nastaviti.

ZADAR — Peljač Škole hrvatskoga folklora (u oranizaciji Hrvatske matice iseljenika pod pejanjem Srebrenke Šeravić) je ugledni etnolog i etnokoreolog, prof. Andrija Ivančan. Sviranje tradicijskih glazbal podučavao je Vjekoslav Martinić, a tamburaškim orkestrom Škole ravnao je Tibor Bün, tr kao gost predavač maestro Siniša Leopold, šef dirigent Tamburaškoga orkestra Hrvatske radiotelevizije. Uz njih su tijekom trajanja Škole predavali i drugi vrsni stručnjaki i renomirani istraživači hrvatskoga folklora: dr. Goran Oreb, Tonči Tadin, Vidoslav Bagur, Nenad Milin, Damir Kremenić i Zlatan Sindičić, Josip Forjan (narodne nošnje) i Bojan Pogrmilović (jačenje), uz suradnju glazbenoga korepetitora Tonija Kotteka.

Ljetne škole traju još od 1963. ljeta kada ih je pokrenuo pokojni dr. Ivana Ivančan, jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih etnologov.

Polazniki ovoljetne Ljetne škole hrvatskoga folklora došli su iz Argentine, Austrije (grupe AkroBiH), Bosne i Hercegovine, Kanade, Sjedinjenih Američkih Držav, Nimške, Ugarske, Srbije (Vojvodine) i iz cijele Hrvatske. Polazniki — ljetos ih je bilo još i oko 80 — su mladi ljudi iz svih krajev Hrvatske, potomci hrvatskih iseljenikov iz dijaspore i pripadniki hrvatskih manjin. Pol je napoli plesačev, a druga polovica su tamburaši. Škola dura četira ljeta dugo, odnosno polazniki se vraćaju četira ljeta za redom. Kako je rekla Srebrenka Šeravić „ovo ljeto smo obradili i učili pjesme, plese i glazbu jadranskoga podneblja, ali na ovo Ljetnoj školi folklora obradili smo jur i panonsko, dinarsko tr područje sjevernozapadne Hrvatske“, za ku bi mogli reći i „alpska zona“ poda ku po njevi kriterji spada i folklor gradišćanskih Hrvatov. Tako su lani podučavali jedan dan dugo i plese gradišćanskih Hrvatov (Štefan i Lidija Novak od Kolo-Slavuja; Hrvatske novine su lani pisale o tom).

U subotu, 10. august uvečer su održavali završni koncert Ljetne škole na terasi Omladinskoga hostela Zadar u Boriku. Program su priredili sami polazniki uz stručnu pomoć predavačev.

U sredini Ljetne škole je jur tradicija, da na jedna večer pozivaju na takozvanu »Heppijadu«, ka je dostala svoj naziv po predsjedniku Hrvatske  državne samouprave u Ugarskoj, Miši Heppu. Na ta dan on iz Pečuha nosi kobasicu, ljutu papriku i svoje vino i pogošćuje polaznike škole i predavače i prijatelje. Tako je bilo i ljetos opet a Andrija Ivančan i Mišo Hepp su istaknuli važnost ove škole folklora i da se ovde tradira ono, ča je važno za daljnji opstanak i jezika i hrvatske kulture. »Hepijada« je ujedno i večer uz dobru zabavu, sviranje, pjesmu i ples.    

(uredn.)