Pred kratkim je prof. dr. Dragutin Pavličević svečevao svoj 80. rodjendan. Jedan je od brojnih znanstvenikov, ki su oci Simpozija Mogersdorf a kao vrsni povjesničar si je stekao ime i priznanje i med gradišćanskimi Hrvati. Uz brojne popularnoznanstvene članke i u Hrvatski novina  njegova knjiga »Moravski Hrvati« je u medjuvrimenu standardno djelo za sve one, ki se malo podrobnije zanimaju za moravske Hrvate.

ZAGREB — Dragutin Pavličević rodio se u Luci Krmpotskoj kod Novog Vinodolskog 1932. godine. Odrastao je u Pleternici gdje je završio osnovnu školu a gimnaziju je pohađao u Požegi. Studirao je povijest i hrvatski jezik u Zagrebu a diplomirao je povijest na Sveučilištu u Beogradu. Isprva je radio kao nastavnik u pleterničkoj osnovnoj školi, a kasnije i kao direktor škole. Nakon završenog izvanrednoga studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1964.), postao je predavač povijesti na Pedagoškoj akademiji u Petrinji. Godine 1965. utemeljio je Povijesno društvo za Sisak, Petrinju i Banovinu. U razdoblju 1968. do 1970. godine bio je ravnatelj gimnazije u Petrinji. Magistrirao je 1970. godine a doktorirao 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom „Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj“. Od 1970. do 1976. godine urednik je u Školskoj knjizi u Zagrebu. Od 1976. godine bio je znanstveni suradnik u Institutu za hrvatsku povijest, potom znanstveni savjetnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1997. do 2003. godine znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“, nakon čega odlazi u mirovinu.

Jedan je od osnivača Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1971.) te pokretač Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (1993.). Član je triju međunarodnih i četiriju domaćih znanstvenih udruga.

Dragutin Pavličević objavio je približno 500 rada, od toga je 111 izvornih znanstvenih radova, 8 monografija i sinteza povijesti Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.

Urednik je, priređivač i suautor knjiga: »Vojna krajina« (1984.), »Dnevnik Maksimilijana Vrhovca 1« (1987.), »Politička povijest Hrvatske 1« Josipa Horvata (1990.), »Pod Okićem: zavičajna knjiga župa sv. Marije i sv. Martina« (1993.), »Slavonske povijesne teme« Vjekoslava Klaića (1994.), stručni voditelj skupa »Jugoistočna Europa 1918.-1995.« 1, 2, (zbornik tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku 1996. i 1999.), »Krbavska bitka i njezine posljedice« (1998.), »Izabrani politički spisi« Ivana Mažuranića (1999.), »85 godina NK Slavije u Pleternici«, (2011.) (napisao poglavlje Nogomet uopće, u Hrvatskoj te u Pleternici (1926.-1958.), str. 9.-76.).[8]

Nepotpun popis djela

• »Na vratima Požeške doline«, (1961.)
• »Buna u bivšoj Banskoj krajini 1883.«, (1973.)
• »Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj«, (1980.)
• »Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I., (do 1881.)«, (1989., 2. ponovljeno izd. 2010.)
• »Kninski zbornik«, (1993.) (suautori Stjepan Antoljak, Trpimir Macan)
• »Moravski Hrvati: povijest, život, kultura«, (1994.)
• »Povijest Hrvatske«, (1994., 2. izd. 2000., 3. izd. 2002., 4. izd. 2007.)
• »Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske«, (1998.)
• »Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine«, (2000.)
• »Hrvati i istočno pitanje«, (2007.)
• »Iz ambara sjećanja i divana«, (2007.) (memoarska knjiga)
• »Grad Pleternica 1270.-2010.«, (2009.) (suautori: Katarin Slovaček Aldarović, Dragutin Bajt, Josip Hurtiš, Franjo Novak, Hrvoje Potrebica, Tomislav Radonić, Vlado Štibrić, Dorotea Valenta i Juraj Zelić)[10]
• »Hrvatske kućne/obiteljske zadruge II. (nakon 1881.)«, (2010.)
• »Jablani kraj Orljave«, (2011.) (zbirka pjesama)

Njegovo djelo »Povijest Hrvatske« je na poljski prevela Łucja Danielewska, a poljski prijevod se zove »Historia Chorwacji«. Knjiga je tiskana 2004.

Nagrade i priznanja i odlikovanja

• »1989.: Državna nagrada za znanost »Bartol Kašić«, za knjigu »Hrvatske kućne zadruge 1«.
• 1995.: Nagrada za cjelokupnu djelatnost »Ivan Filipović«, za knjigu »Moravski Hrvati: povijest, život, kultura«.
• 1998.: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
• 1998.: Medalja s kolajnom s likom dr. Ive Pilara — Dan Instituta 26. studenog 1998.
• 2000.: Državna nagrada za znanost, za knjigu »Povijest Hrvatske« — drugo prošireno i dopunjeno izdanje.
• Godine 1997. postaje prvi počasni građanin grada Pleternice.

(uredn.)