4. septembar ili 4. septembra?

Ov pandiljak se je u Gradiš­ću i u Beču počela škola. Za­to željimo kao prvo svim ško­­laricam i školarom srićno novo školsko ljeto! Kada se je počelo novo škol­sko ljeto? Ljetos se je školsko ljeto po­čelo 4. septembra. Isto tako se veli: Ja imam rodjendan 22. (dvadeset drugoga) okto­bra. Oni se vraćaju s odmora stoprv 10. (desetoga) novembra. Dan žen svečujemo svako ljeto 8. (osmoga) mar­ca a Dan državnosti 26. (dvadeset šestoga) oktobra. Martinje je 11. (je­dinaestoga) novembra, on­da u Gradišću nij škole. A bečanska dica imaju 15. (petnaestoga) novembra slobodno, jer onda je Dan sv. Leopolda. Primjeri u ovi zgornji rečenica odgovaraju na pitanje: Kada? Kako vidimo stoju ovde i redni broj (4., 22., 10.,…) i imenica (naziv miseca) u genitivu.

Kako se odgovara na pitanje KI? Ovde imamo dvi mogućnosti: Ki dan je danas? Danas je 4. (četvrti) septembar. ili: D­a­nas je 4. (četvrti) septembra. Isto tako se veli: Čer je bio 27. a­ugust. ili: Čer je bio 27. augusta.

Zač imamo na pitanje KI? dvi mogućnosti? 

  1. Slavska, a tim i hrvatska pak gradišćanskohrvatska varijanta glasi: Danas je 4. (četvrti) septembra. Naziv miseca ovde stoji u genitivu jer odgovara na pitanje: Koga miseca? Danas je četvrti (dan) (miseca) septembra. Ako krojimo r­e­čenicu ovako, koristimo „sla­vski genitiv vrimena.“ Pri­mjeri: Čer je jur bio 3. (treti/ treći dan) (miseca) septembra, oj kako ljuto vrime biži. Stoprv je bio august. Najednoč će pak jur biti konac lje­ta, 31. (trideset prvi dan) (mi­seca) decembra.
  2. Drugu mogućnost krojimo pod uticajem nimškoga jezika i za naziv miseca ne koristimo već „slavski genitiv“ nego nominativ: Danas je 8. (osmi) septembar. Za tri tajedne će biti 1. (prvi) oktobar, onda smo jur dobro zakoraknuli u jesen.

(Zorka Kinda Berlaković; 68.)