I po ovi najnoviji izbori za saveznoga predsjednika, dakle po ponvoljenju izborov od 22. maja o. lj. inž. Norbert Hofer je u Gradišću ponovno dobitnik izborov — ali je na saveznoj razini sa znatno već osvojenih glasov pobjedio Alexander Van der Bellen. Novi savezni predsjednik Austrije u Gradišća ima većinu u samo u 19 općin, a Hofer u 157. Ukupno je u Gradišću imalo 232.000 ljudi pravo glasati. Od toga je 69,59 posto ljudi išlo na izbore i predalo svoj glas. U prvom kolu izborov, kad je nastupilo još šest kandidatov je Norbert Hofer bio dostao 36% glasov, a Alexander Van der Bellen je bio osvojio 14,4%. U prispodobi s timi izbori je Norbert Hofer nedilju, 22. maja u hrvatski i dvojezični općina dostao za 19,4% već glasov, a Aleksander Van der Bellen za 30,2% već nego u prvom kolu izborov.
BEČ — U drugom krugu glasovanja u maju A. Van der Bellen je tijesno pobijedio kandidata Slobodarske stranke Norberta Hofera (Fpö). Medjutim, ishod glasanja je poništen zbog neregularnosti. Kako Hrvati širom Austrije biraju nije istraživano a nima ni nekakovih brojkov ili izjavov hrvatskih zastupnikov. Činjenica je da predsjedničtvo Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport (Ahkz) ima dobre veze i ne samo Spö-u nego pred svim i Fpö-u, ča se vidi i na balu Ahkz, kade su zastupniki Slobodarov vrlo jako i prominetno zastupani.
U Austriji živi veći broj i Srbov pak se mnogi pitaju kako su oni glasali i da li će to imati veći uticaj na krajnji rezultat. Dejan Ristić, nastavnik ki živi i djela u Austriji, ispričao je… kakova atmosfera vlada u Beču uoči izborov na ki bi Austrija mogla postati prva država EU sa ultradesničarom na čelu. „Atmosfera pred ovi izbori u Austriji nima ni mali dio euforije ka prati, recimo izbore u Srbiji. Naravno, zadnjih dani, obadva kandidati bili su prisutniji u mediji… Prema njegovim ričam, austrijska politika zanima Srbe ki se interesiraju i za političku situaciju u domovini. „Poznam ljude ki imaju austrijsko državljanstvo, ali nimaju pojma da se u Austriji održavaju predsjednički izbori, niti znaju da imaju pravo glasa. S druge strane, većina Srbov ki su došli tijekom 90-ih i kasnije imaju drugačiju „političku kulturu“, njih politika interesira, ali mnogi od njih nimaju austrijsko državljanstvo tako da ne glasuju. On je smatrao da bi srpski glasi bili mogli odlučiti ove izbore, ali je pitanje koliko postotak Srba će uopće izajti na izbore. „Mogli bi, ali ne izlazu na izbore. Mislim da u Austriji pravo glasa ima oko 100.000 Srbov, ali na izbore izlazi morebit svega 1/5 (oko 20.000), od toga u Beču oko 15.000. „Najveći broj mojih poznanikov po pravilu glasa za Spö ka ov put nije imala svojega kandidata. Po nepisanom pravilu, oni svoje glase u ovakvoj situaciji daju Zelenim, odnosno ne nasjedaju na populistička obećanja političarov. Ipak, čini mi se da je masu srpskih glasov Nobret Hofer i Fpö dobio izjavom od prije par miseci da je bombardiranje Kosmeta („Kosovo + Metohija“) bila pogriška.¸
„Austrijski političari ne djelaju ništa da nas zainteresiraju za participaciju u političkom životu. Oni znaju da bi Srbi mogli biti važan dio glasačkoga tijela, ali se ne fokusiraju na nas jer prosječan Srbin u Austriji uživa jako čemernu reputaciju — ,lakocijena djelatna snaga’, ,krivci za boj u Sftj’... (Ristić).
U isto rog bi mogli puhati i Hrvati, iako s njeve strane nisu poznate ovakove izjave, ali nije tajna da je pred svim livičarski nastrojena austrijska javnost smatra kao „klerikofašiste i ustaše“.
Još pred izboru procijenilo se je da bi na ishod drugoga kruga izborov za predsjednika Austrije, presudni uticaj mogli imati glasi i austrijskih gradjanov porijeklom iz zemalj bivše Jugoslavije. Mediji su jur duže vrime isticali kako se austrijska desnica dodvorava Srbom, a toj tezi u prilog idu i otvorene podrške na relaciji Banja Luka - Beč.
Posebno je bilo zanimljivo kakova je pozicija glasačev doseljenikov s Balkana? Goran Novaković, ki djela u bečkom Odjelu za pitanja integracije je rekao za Deutsche Welle da doseljeniki iz bivše Jugoslavije generalno rijetko izlazu na izbore i često nimaju jasno definiran politički stav. „Bilo je moguće je da… desničari mobiliziraju već biračev porijeklom iz Srbije, ali eventualno i iz Hrvatske i BiH, nego u prvom krugu. Ovde se radi o ljudi kim je politika Zelenih pretirano liberalna, a pogotovu kada se radi o pravi manjin i izbiglic, posebno iz muslimanskih zemalj. Ovde se birači iz bivše zajedničke države ne razlikuju od rodjenih Austrijancev ki mislu da nima već mjesta ni za koga, a kamoli za potencijalne teroriste, je rekao Novaković.
Dodaje se tomu da se Slobodarska partija Austrije (Fpö) pri zašćiti Europe od navodne islamizacije obraća i posebno srpskoj zajednici u Austriji. Nedad Memić, publicist i dugoljetni urednik časopisa Kosmo o tom veli: „Slobodarska partija se aktivno trudi da bi se obratila srpskoj zajednici, prvo s pitanjem Kosova, zatim s vrlo problematičnimi stavi oko BiH, tr pozivanjem Milorada Dodika u Beč, ki jur druge izbore za redom Srbom u Austriji dao otvorenu preporuku da glasaju za Fpö i njeve kandidate. Smatra da „ova ofenzivna politika“ nailazi na prihvaćanje kod onih Austrijancev srpskoga porijekla ki „posebnu pažnju pridaju nacionalnim pitanjam i emotivno reagiraju na pitanje položaja Kosova ili Republike Srpske“.
Za koga od kandidatov su glasali austrijski Srbi?
„S druge strane, veliki broj Austrijancev sa srpskim porijeklom odrastao je u Beču ki je jur desetljeća multietnički grad i njim emotivne poruke Slobodarske stranke u vezi sa srpskimi nacionalnimi interesi ne predstavljaju primarni kriterij za odluku na izbori…
(Neki) su takaj svisni da je upravo populistička desničarska politika, kakvu zagovaraju Slobodarci, dopeljala do boja u bivšoj Jugoslaviji. Ovlašćenja austrijskoga predsjednika nisu velika. Njegova funkcija je prije svega reprezentativna, zakone i dalje donosi Parlament. (Deutsche Welle, Blic)
No, kako se vidi ovo nije djelotvorno uticalo na predsjesničke izbore, a kako će uticati na predstojeće izbore za Nacionalno vijeće (Nationalrat), će se stoprv pokazati.
(uredn.)
ŽELJEZNO — U drugom kolu predsjedničkih izborov je u oficijelno priznati hrvatski odnosno dvojezični općina u Gradišću najveć glasov, naime 11.012 dostao Norbert Hofer to je 55,68% glasov. U hrvatski općina je kandidat Slobodarske stranke dostao za 7,59 posto manje nego u gradišćanskom prosjeku. Najveć glasov je slobodarski kandidat Hofer dostao u južnogradišćanskom Bandolu, i to 70,71%.
U Stinjaki najveć glasov za Van der Bellena (Zeleni) — u Bandolu najveć za Hofera
Alexander Van der Bellen je u oni općina, ke su po Zakonu o narodni grupa iz 2011. ljeta priznate kao hrvatske općine dostao 8.766 glasov, to su 44,32 posto. U hrvatski općina je kandidat, koga su od početka podupirali Zeleni, dostao za 7,59% već nego u gradišćanskom prosjeku. Najveć glasov je Alexander van der Bellen dostao u Stinjaki sa 64,40%.
(uredn.)