I po ovi najnoviji izbori za sa­veznoga predsjednika, da­kle po ponvoljenju izborov od 22. maja o. lj. inž. Norbert Hofer je u Gra­dišću ponovno dobitnik izborov — ali je na saveznoj razini sa znatno već osvojenih glasov pobjedio Alexander Van der Bellen.  Novi savezni predsjednik Au­strije u Gradišća ima većinu u samo u 19 općin, a Hofer u 157. U­kupno je u Gradiš­ću imalo 232.000 ljudi pra­vo glasati. Od toga je 69,59 posto ljudi išlo na izbore i predalo svoj glas. U prvom kolu izborov, kad je nastupilo još šest ka­n­didatov je Norbert Hofer bio dostao 36% glasov, a Ale­xander Van der Bellen je bio osvojio 14,4%. U prispodobi s timi izbori je Norbert Ho­fer nedilju, 22. maja u hrvatski i dvojezični općina do­stao za 19,4% već glasov, a Aleksander Van der Bellen za 30,2% već ne­go u prvom kolu izborov.

BEČ — U drugom krugu glasovanja u maju A. Van der Bellen je tijesno pobijedio ka­n­didata Slobodarske stranke  Norberta Hofera (Fpö). Me­dju­tim, ishod glasanja je poništen zbog neregularnosti. Kako Hr­vati širom Austrije biraju nije istraživano a nima ni nekakovih brojkov ili izjavov hrvat­skih zastupnikov. Činjenica je da predsjedničtvo Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport (Ahkz) ima dobre ve­ze i ne samo Spö-u nego pred svim i Fpö-u, ča se vidi i na balu Ahkz, kade su zastupniki Slobodarov vrlo jako i prominetno zastupani.

U Austriji živi veći broj i Sr­bov pak se mnogi pitaju kako su oni glasali i da li će to ima­ti veći uticaj na krajnji rezultat.  Dejan Ristić, nastavnik ki živi i djela u Austriji, ispričao je… kakova atmosfera vlada u Be­ču uoči izborov na ki bi Austrija mogla postati prva država EU sa ultradesničarom na čelu. „Atmosfera pred ovi izbori u Austriji nima ni mali dio euforije ka prati, recimo izbore u Srbiji. Naravno, zadnjih da­ni, obadva kandidati bili su prisutniji u mediji… Prema nj­e­govim ričam, austrijska po­li­ti­ka zanima Srbe ki se interesiraju i za političku situaciju u domovini. „Poznam ljude ki imaju austrijsko državljanstvo, ali nimaju pojma da se u Austriji održavaju predsjednički iz­bori, niti znaju da imaju pra­vo glasa. S druge strane, većina Srbov ki su došli tijekom 90-ih i kasnije imaju drugačiju „političku kulturu“, njih politika interesira, ali mnogi od njih ni­maju austrijsko državljanstvo tako da ne glasuju. On je smat­rao da bi srpski glasi bili mog­li odlučiti ove izbore, ali je pita­nje koliko postotak Srba će uo­pće izajti na izbore. „Mogli bi, ali ne izlazu na izbore. Mis­lim da u Austriji pravo glasa ima oko 100.000 Srbov, ali na izbore izlazi morebit svega 1/5 (oko 20.000), od toga u Beču oko 15.000. „Najveći broj mo­jih poznanikov po pravilu gla­sa za Spö ka ov put nije imala svojega kandidata. Po nepisanom pravilu, oni svoje glase u ovakvoj situaciji daju Zelenim, odnosno ne nasjeda­ju na popu­listička obećanja p­o­litičarov. Ipak, čini mi se da je masu srp­skih glasov Nobret Hofer i Fpö do­bio izjavom od prije par mi­seci da je bombardiranje Kosmeta („Ko­sovo + Metohija“) bila pogriška.¸

„Austrijski političari ne dje­laju ništa da nas zainteresiraju za participaciju u političkom životu. Oni znaju da bi Srbi mogli biti važan dio glasačkoga tijela, ali se ne fokusiraju na nas jer prosječan Srbin u Austriji uživa jako čemernu repu­taciju — ,lakocijena djelatna snaga’, ,krivci za boj u Sftj’... (Ristić).

U isto rog bi mogli puhati i Hrvati, iako s njeve strane ni­su poznate ovakove izjave, ali nije tajna da je pred svim livi­čarski nastrojena austrijska jav­nost smatra kao „klerikofašiste i ustaše“.

Još pred izboru procijenilo se je da bi na ishod drugoga kruga izborov za predsjednika Austrije, presudni uticaj mo­g­li imati glasi i austrijskih gra­djanov porijek­lom iz zemalj bi­vše Jugosl­a­vi­je. Mediji su jur duže vrime is­ti­cali kako se au­strijska desnica dodvorava Sr­bom, a toj tezi u prilog idu i otvorene podrške na relaciji Ba­nja Luka - Beč.

Posebno je bilo zanimljivo kakova je pozicija glasačev do­seljenikov s Balkana? Goran Novaković, ki djela u bečkom Odjelu za pitanja integracije je rekao za Deutsche Welle da do­seljeniki iz bivše Jugosl­a­vije generalno rijetko izlazu na izbore i često nimaju jasno de­fi­niran politički stav. „Bilo je mo­guće je da… desničari mobiliziraju već biračev porijek­lom iz Srbije, ali eventualno i iz Hr­vatske i BiH, nego u pr­vom kru­gu. Ovde se radi o lju­di kim je politika Zelenih pre­tirano liberalna, a pogotovu ka­da se radi o pravi manjin i izbiglic, posebno iz musliman­skih zemalj. Ovde se birači iz bivše za­jedničke države ne raz­likuju od rodjenih Austrijancev ki mis­lu da nima već mjes­ta ni za ko­ga, a kamoli za potencijalne te­roriste, je rekao Novaković.

Dodaje se tomu da se Slob­o­darska partija Austrije (Fpö) pri zašćiti Europe od navodne islamizacije obraća i posebno srpskoj zajednici u Austriji.  Nedad Memić, publicist i du­goljetni urednik časopisa Kos­mo o tom veli: „Slobodarska partija se aktivno trudi da bi se obratila srpskoj zajednici, prvo s pitanjem Kosova, zatim s vr­lo problematičnimi stavi oko BiH, tr pozivanjem Milorada Dodika u Beč, ki jur druge izbore za redom Srbom u Austriji dao otvorenu preporuku da glasaju za Fpö i njeve kandidate. Smatra da „ova ofe­n­zivna politika“ nailazi na pri­h­vaćanje kod onih Austrijancev srpskoga porijekla ki „posebnu pažnju pridaju nacionalnim pitanjam i emotivno reagiraju na pitanje položaja Kosova ili Republike Srpske“.

Za koga od kandidatov su glasali austrijski Srbi?

„S druge strane, veliki broj Austrijancev sa srpskim porijeklom odrastao je u Beču ki je jur desetljeća multietnički grad i njim emotivne poruke Slobodarske stranke u vezi sa srpskimi nacionalnimi interesi ne predstavljaju primarni kriterij za odluku na izbori…

(Neki) su takaj svisni da je upravo populistička desničarska politika, kakvu zagovaraju Slobodarci, dopeljala do boja u bivšoj Jugoslaviji. Ovlašće­nja austrijskoga predsjednika nisu velika. Njegova funkcija je prije svega reprezentativna, zakone i dalje donosi Parlament. (Deutsche Welle, Blic)

No, kako se vidi ovo nije dj­e­lotvorno uticalo na predsjesni­čke izbore, a kako će uticati na predstojeće izbore za Nacionalno vijeće (Nationalrat), će se stoprv pokazati.

(uredn.)


ŽELJEZNO — U drugom kolu predsjedničkih izborov je u oficijelno priznati hrvatski odnosno dvojezični općina u Gr­adišću najveć glasov, naime 11.012 dostao Norbert Hofer to je 55,68% glasov. U hrvat­ski općina je kandidat Slobo­darske stranke dostao za 7,59 posto manje nego u gradiš­ća­n­skom prosjeku. Najveć glasov je slobodarski kandidat Hofer dostao u južno­gra­dišćan­skom Bandolu, i to 70,71%.

U Stinjaki najveć glasov za Van der Bellena (Zeleni) — u Bandolu najveć za Hofera

Alexander Van der Bellen je u oni općina, ke su po Zak­o­nu o narodni grupa iz 2011. lje­ta priznate kao hrvatske općine dostao 8.766 glasov, to su 44,32 posto. U hrvatski općina je kandidat, koga su od početka podupirali Zeleni, dostao za 7,59% već nego u gradiš­ća­n­skom prosjeku. Najveć glasov je Alexander van der Bellen dostao u Stinjaki sa 64,40%.

(uredn.)

Kategorije

Slike