Koordinacijski odbor društav i organizacijov gradišćanskih Hrvatov se je sastao 19. oktobra u Filežu i je uz teme prikgranične suradnje raspravljao takaj i o javnoj diskusiji o noveliranju Zakona za narodne grupe. U Koordinacij­skom odboru su uključeni: Hrvatski akademski klub, Hrvatski centar – Beč, Hrvatsko kulturno društvo u Beču, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Hrvatsko štampa­r­sko društvo, Kulturna zadruga i Znanstveni institut GH.

FILEŽ — Koordinacijski odbor je pri svojoj sjednici 19. ok­to­b­ra u Filežu jednoglasno zaključio stav u vezi s noveliranjem Zakona o narodni grupa. U sku­p­noj izjavi piše mr. Joži Buranić, glasnogovornik ovoga zajedničkoga tijela gradišćanskohrvatskih društav i or­ga­n­izacijov iz Austrije, Če­ške, Slovačke i U­garske:

„Predlog za no­velu Zakona o narodni gru­pa u 2012. ljetu sa stra­ne Saveznoga kancelarstva nije bio prihvaćen od parlamen­tarcev, jer su primili negativne stave ne samo od Hrvatov, ne­go od svih zastupnikov narodnih grup i drugih javnih institucijov. Svi ovi nedostatki, počemerenja i manjkanje bitnih potriboć narodnih grup u nacrtu su sazvale široko nezadovolj­stvo, potpor kot i još demonstracije u Beču sa strane mladih. Hrvatska društva zastupana u Koordinacijskom odboru (na­j­veća, najstarja i najaktivnija nadregionalna društva) i Prezidij su predstavila 29. 5. 2012. ljeta katalog potribovanj od 12 važnih temov — sve ono ča bi se tribalo još preminiti ili dodati, da bi se uopće moglo govoriti o modernom zakonu. Ali to se nije prihvatilo sa strane Saveznoga kancelarstva.

Društva Koordinacijskoga odbora ne vidu bazu za ponovnu diskusiju na temelju bivšega predloga. Triba se početi na bazi novoga i dalekovidnoga nacrta ki pokušava riješiti temeljne po­triboće opstanka i razvitka narodnih grup u Austriji. Pre­dlog za moderni Zakon o narodni grupa triba prihvatiti od početka jur veliki dio onih 12 potribovanj. Na takovom temelju su dru­štva Koordinacijskoga odbora pripravna aktivno suradjivati.

Nam Hrvatom tribaju pozitivni akcenti u manjinskoj politiki. Vidimo dobre uzore, pelde po cijeloj Europi i moramo pri­hvatiti savjete poznatih ustavnih pravnikov u Austriji. 

Da to neki — kod Hrvatov je to npr. predsjednik HKDC-a — ne kanu priznati kako škodljiv i malovidan je bio nacrt i išću sa­mo svo­ju politiku, je veliko razočaranje i prouzrokuje nera­zumivanje un­utar hrvatskih društav. Napasti HKD — kao najveću organizaciju Gradišćanskih Hrvatov — tr je omalovažiti i s tim preplašiti druga manja i novija društva je već poznata taktika, ka nažalost svim Hrvatom škodi.

Društva u Koordinacijskom odboru stoju za skupno djelovanje u dobrobit narodne grupe još i prik granic, a to su jur čuda puti pokazala pak ćedu i nadalje u budućnosti — kako npr. pri diskusiji za noveliranje Zakona o narodni grupa.“

(uredn.)