Dan po referendumu u Kataloniji — referendum su odr­žali nedilju, 1. okrobra — tijekom koga su ranjene 844 osobe, svakodnevnica se je u pandiljak vratila na ulice Barcelone i nima naznakov izbijanja nemira ili moguće nesigurnosti za stanovnike i tisuće turistov na sjeverois­toku Španjolske. U pandiljak ujutro su se stvarale uobičajene gužve na gradski cesta, stanovniki su odlazili na posao, a studenti se vratili na predavanja po štrajku u četvrtak i petak.

BARCELONA — Španjol­ska policija, ka je u nedilju za­tvarala biračka mjesta i plinjila biračke škrablje, tijekom da­na tribala je napustiti Kata­lo­niju i onde su samo ostati oni ki su u pokrajini stalno st­a­ci­onirani. „Sve se je opet vratilo u normalu, no ostao je neugo­dan osjećaj“, veli konobarica kafića pored željezničke po­s­ta­je ka ljeto dana živi u Barce­lo­ni. Porijeklom je iz Venezuele pak su ju dogadjanja u nedilju podsjetila na ono ča se u po­s­lidnje vrime dogadja u toj ju­ž­noameričkoj zemlji. „Na ulici je bilo neuobičajeno mali broj ljudi, a mislila sam da će ov kafić biti zatvoren“, dodaje. No ugostiteljski objekti bili su otvoreni u nedilju pak su gosti na televizori promatrali doga­djanja u pokrajini sa 7,5 milijuni stanovnikov. U pandiljak prijepodne na ulica nije bilo posebnih policijskih patrolov i okupljanj, a nestali su i polici­j­ski helikopteri ki su u nedilju kružili nad Barcelonom. U cen­tru grada brojni strani turisti su šetali i razgledavali znamenitosti kao da se dan ranije ništ nije dogodilo. U samom središću grada španjolska pol­i­cija nije u nedilju intervenira­la potom kad je autonomna katalonska policija mirno pro­matrala kako stanovniki stoju u redi čekajući da ubace u škra­blju glasački listić. No u osta­li dijel grada ranjene su 294 oso­be kada je policija gume­nimi hici (metki) i pendreki (Knüp­pel) nastojala prokrčiti put do biračkih mjest. „Ovakovo na­silje nismo očekivali“, rekao je nedilju navečer po zatvaranju birališća 50-ljetni Peio. „Inače ne sudjelujem u prosvjedi, de­monstracija i slični dogadjanji, no ovo ča se je dogodilo, i emo­cije s kimi su ljudi ustrajali na glasovanju potaknuli su me da i ja budem ovde“, rekao je sto­jeći zajedno s ljudi ki su plje­skali. Ispred osnovne škole, smješćene nekoliko stotin me­trov od turističke zone, 300-ti­njak ljudi pjevalo je katalonsku himnu. Mnogi s uzdignutimi rukami i šakami. „Presrićna sam ča sam glasovala, to sam ljeta dugo čekala“, rekla je jed­na 71-ljena žena. Organizacije ke podržavaju nezavisnost i sindikati najavili su za utorak generalni štrajk ki bi mogao do­peljati do zastoja prometa, a službe su pripravne za djelo na minimumu. To je znak prosvjeda prema policijskoj akciji i poruka Madridu da će ustrajati u svojem zahtjevu. „Neće biti nikakvoga nasilja, i nedilju je osnovna ideja bila pasivno, mirno pružanje otpora“, veli 25-ljetni mladić ki je stajao na ulazu u školu kada su se u bli­zini pojavila četvorica katalo­n­skih policajcev.

Katalonska vlada priopćila je kako je glasovalo 2,26 milijuna biračev od kih se je 90% izjasnilo u korist stvaranja neza­visne republike. Na refe­rendum su izlazili zagovorniki odcip­ljenja, dokle su zago­vorniki os­tanka u Španjolskoj uglav­nom ostali doma potom kad su ustavni sud i vlada u Madridu za­branile referendum proglasivši ga nezakonitim. „Nisam za ne­zavisnost“, veli Raquel, zapo­slenica resto­ra­na u blizini že­ljezničkoga kolo­dvora. „Ona nam neće dati niti već pinez niti kuće.“ I zago­vorniki i protivniki u pandiljak su nastavili djelati svoje uobi­čajene posle.

Predsjednik katalonske vla­de Carles Puigdemont rekao je kako će rezultate referenduma poslati u katalonski parlament ki bi, prema nedavno usvoje­nom zakonu, mogao na teme­lju većinskoga glasanja jedno­strano proglasiti neovisnost. No prije samoga referenduma Puigdemont je rekao kako će biti otvoren za dijalog s Mad­ridom i Bruxellesom po glasa­nju, ča je dalo naslutiti i mo­gu­ću odgodu proglašenja. Vla­da u Madridu, pak, tvrdi da do referenduma nije niti došlo, a Ustavni sud je bio poništio za­kon katalonskoga parlamenta. Španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je još nedilju n­a­v­ečer katalonsku vladu da „o­d­ustane od novih korakov ki ni­kamo ne pelja“. Velika većina gradjanovu Madridu i Barce­loni s atrahom gleda na sa­daš­nja dogadjanja i nigdo ne po­ziva na nasilje. Nediljne slike su za mnoge bile presenećenje.

„U Španjolskoj generalno nismo ljudi skloni nasilju“, veli 75-ljetni Carlos iz Valencije ki je došao u Barcelonu na če­t­verodnevni odmor. „Ovde se ljeta dugo organiziraju de­mo­n­stracije i gotovo nikada nije bi­lo ovakovih slik. Ne očekujem nikakvo nasilje, ni prema ko­mu.“

„Španjolska more koristiti za­kon da suspendira katalonsku autonomiju“

Španjolska more iskoristiti svoje ustavne ovlasti da suspen­dira katalonsku autonomiju ako regionalni parlament proglasi neovisnost, rekao je mi­nistar pravosudja u pandiljak, po referenduma u nedilju od­r­žanoga prem zabrane Madrida. Prema članku 155 španjolsko­ga ustava, središnja vlada more suspendirati autonomne ovla­sti sjeveroistočne regije. „Čla­nak 155 je onde. Primijenit će­mo zakon u cijelosti. Naša je obveza riješiti probleme i uči­nit ćemo to, još i ako bi jače mjere mogle zaboliti. Ali, ako negdo proglasi neovisnost, mo­ramo mu reći da to ne more“, rekao je Catala u televizijskom intervjuu. Katalonski peljači rekli su u nedilju da je za neovisnost glasalo 90% onih ki su sudjelovali u referendumu za ki Madrid veli da je ne­zakonit, a nezakonitim ga je proglasio i Španjolski ustavni sud. Kata­lonska vlada objavila je da re­zultat referenduma otvara vra­ta jednostranomu pozivu na o­dvajanje od ostatka Španjolske.

EK „Katalonski referendum nije u skladu sa španjolskim ustavom, poziva na dijalog“

Europska komisija u je po­novila svoje stajališće da refe­rendum o neovisnosti Katalo­nije nije u skladu sa španjolskim ustavom i odbila je reći tko je odgovoran za nasilje te je pozvala na dijalog tr je najavila razgovor predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera sa španjolskim premijerom. „Referendum po španjolskom ustavu nije legalan“, rekao je glasnogovornik Komisije Mar­garitis Schinas u izjavi novi­na­rom i da je katalonsko pitanje „unutarnja stvar Španjolske“.

Kategorije