Prošlu nedilju, 28. oktobra su Europejci još jednoč pomaknuli ure najzad, morebit zadnji put. Sve je veći pri­tisak da se ukine ritual pomi­canja kazaljkov i dvakrat u ljetu. Ali na pomolu je kaos s obzirom na to da svaka od 28 članic Europske unije ima svoj pristup problemu.

BEČ — Europejci su prošlu nedilje spali uru duže i ujutro imali već dnevnoga svitla idu­ćih nekoliko miseci. Ali to bi moglo biti poslidnje vraćanje kazaljkov u oktobru, potom kad smo ih prethodno poma­knuli unajpr u marcu, javljaju domaće novinske agencije.

Ta ritual dura jur desetljeća, ali Europska komisija nedavno je predložila da se s tim preki­ne i da svaka zemlja za sebe od­luči ko će vrime odabrati.

Ovo bi mogla biti i zadnja velika odluka ku će donesti ov sastav Komisije i nje čelnik Jean-Claude Junker, s obzirom na to da će im mandat isteći iduće ljeto.

Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ispitanikov želju ukinuti pomicanje uri tr da je ve­ćina za zadržavanje tzv. ljetno­ga vrimena kao trajnoga. „Lj­u­di to želju, to ćemo i na­pra­viti“, rekao je tada Juncker.

Cilj je da se predložene izmjene provedu prije europskih izborov u protuliće idućega lje­ta godine. Do aprila bi svaka europska zemlja tribala razmo­triti prema kom vremenu se že­lji ravnati. To će značiti iznimno brzu primjenu odluke s obzirom na europske standarde po ki su za većinu odlu­kov potribna ljeta. Prem toga, neka pitanja ostaju otvorena.

Djelatne skupine tribaju pr­o­cijeniti implikacije ke promjena donosi, ne samo po pojedi­n­ce, već po cijele poslovne sektore poput željezničkoga i zra­č­noga prometa tr prometa robe.

Vrimenski kolaž

Estonija, Lit­va i Latvija, ke su po vrimenskoj zoni uru vrimena ispred većine europskih zemalj, preferira­ju trajni osta­nak ljetnoga ra­ču­nanja vrimena. Slovačka želji da trajno o­stane zimsko vrime, dokle Por­tugal, primjerice, že­lji da se kazaljke i dalje miču. Europa bi tako se mogla su­o­čiti s „vri­menskim kolažem“.

Trenutno u EU postoju tri vrimenske zone. Sedamnaest zemalj se ravna po sridnjoeuropskom vrimenu (Cet), ko ljeti postaje ljetno sridnjoeuropsko vrime (Cest). Osam z­emalj na istoku Europe, po­čevši od Finske i baltičkih zemalj na sjeveru, do Grčke i Ci­pra na jugu, su jednu uru is­pred te grupe. Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, uri vrimena iza. Austrija, ka trenutno pred­sjeda EU, želji spričiti konfuziju tr je izišla s prijedlogom da se ostane pri „ljetnom vrimenu“, no Beču je još i važni­je da se uspostavi zajednička vrimenska zona u srednjoj Europi. Zemlje Bene­luxa se kanu konzultirati. Nim­ška sklonija je zadržavanju ljet­noga računanja vrimena.

(ur.)

Kategorije