Europska komisija odbacila je u utorak, 23. oktobra talijanski prijedlog proračuna, budžeta za 2019. ljeto ocije­nivši da na „nezapamćen“ način krši europska pravila i zatr­a­žila od Rima da ga revidira u roku od tri tajedni ili će se suočiti s disciplin­skimi mjerami.

STRASBOURG — Europ­ska komisija to je učinila prvi put, da je odbacila nečiji pred­log proračuna otkako ima tu o­vlast, upeljanu tijekom dužni­čke krize 2013. ljeta. Odluku je donio kolegij povjerenikov Eu­ropske komisije ki se je sastao na margini plenar­ne sjednice Europskoga parla­menta u Strasbourgu. „Danas, prvi put, Komisija je prisiljena zatražiti od jedne članice eurozone da revidira svoj prijedlog prora­ču­na“, rekao je novinarima potpredsjednik Europske komisije za euro Valdis Dombrovskis.

„Ali ne vidimo alternativu nego da zatražimo od talijan­ske vlade da to učini. Usvojili smo mišljenje ko Italiji daje najviše tri tajedne da iznese re­vidirani prijedlog proračuna za 2019. ljeto“, rekao je.

Komisija je istaknula da revidirani prijedlog proračuna triba biti u skladu s preporukami europskih ministrov financijov od 13. julija. Europ­ski ministri zatražili su od Italije u juliju da smanji strukturni deficit, ciklički prilagodjen, za 0,6 posto bruto državnoga pr­o­izvoda (Bdp = Bnp). Prijedlog pro­računa ki je Komisija odba­cila povećava ta deficit za 0,8 posto Bdp-a.

Italija je 22. oktobra poslala pismo Komisiji u kom priznaje da nje prijedlog proračuna krši europska pravila, ali i naglasila da će ga usvojiti. „Talijanska vlada otvoreno i svisno ide protiv obvezov ke je preuzela“, rekao je Dombrovskis. Upozorio je da Italija ima dru­gi najveći dug u EU-u od 131,2 posto Bdp-a (po podatki za 2017.) i najveće troške njegovoga servisiranja u Europi.

„Italija je 2017. za kamate. ćinže platila gotovo 65,5 milijardi E ili 3,8 posto Bdp-a, ča otprilike odgovara javnoj po­trošnji za obrazovanje“, upozorila je Komisija. Italija vjeruje da će povećanjem potro­š­nje potaknuti rast, ča će pomoći u smanjenju duga. No Komisija smatra da su progno­ze rasta preveć optimistične tr da je stoga očekivano smanje­nje duga dvojbeno. „Iskustvo je ponovno pokazalo da viši fiskalni deficiti i dug ne donosu dugotrajan rast. A prikmjerni dug čini vaše go­spodarstvo ra­njivijim za budu­će krize“, re­kao je Dombrovskis. „Prema tomu, ako se slobo­d­nija fiskal­na politika odrazi na povjere­nje, more zapravo im­a­ti supr­o­tan učinak na rast“, re­kao je.

Dombrovskis je upozorio da je, ako Rim ne promini prijed­log proračuna u roku od tri ta­jedna, Komisija pripravna pokrenuti disciplinski postupak protiv Italije, ki se zove proce­dura prikmjernoga deficita, jer ne napreduje u smanjenju du­ga ča je po europski propisi ob­vezna činiti. Procedura bi m­o­gla dopeljati do financijskih sankcijov ke u teoriji moru iznositi 0,2 posto Bdp-a ili 3,4 milijardi eurov po podatki za 2017. ljeto.

Klaus Regling, glavni direktor Europskoga stabilizacijsk­o­ga mehanizma, institucije za pomoć članicam eurozone u p­o­­teškoćama, rekao je 23. okt. da Italija „nije nova Grčka“.

(ur.)

Kategorije