BEČ – O Kristijanu Krekoviću se u vrime Jugoslavije ni­je govorilo, jer je bio (politički) emigrant. Takaj i bečkim Hrvatom poznata Cika Mikolčić ga je osobno poznavala, a pi­sac ovih retkov se je (na pro­š­nju njegovoga zemljaka Mija Jurića) bavio istraživanjem nj­egovih bečkih dani tr pronašao njegov bečki katalog iz 1958. ljeta. Kreković je bio Napretkov stipendist za be­čkih studijov, pak se time ovo bečko društvo i danas ponosi.

 

Iz kronologije života i djela Kristijana Krekovića
— 1901. rodjen u Koprivni u BiH,
— Sridnju školu polazi u Tu­zli, pa danas tamošnja franjeva­čka galerija nosi njegovo ime;
— 1921. – 25. studira u Beču na Akademie der Bildenden Künste — završava diplomom; ovde ima 1958. veliku izložbu ciklusa iz Perua.
— 1925. – (s prekidi) do 1939.: u Parizu kade je studirao slikarstvo i arhitekturu (École Nationale Supérieure des Beaux-Arts).
— 1925. – (od toga ljeta) izlaže ovde; crteži (reprodukcije) mu izlazu u izdanju Pariškoga Salona.
— 1928. – član francuskoga Društva likovnih umjetnikov; zlatna medalja u Bordeauxu;
— 1928. – 1966. posjećuje ču­da puti Peru; djela su mu pod uticajem naroda Inka;
— 1939.: Tuz­la, Beograd, Sarajevo;
— 1940. – 46. je uglavnom u Zagrebu; portret Ante Pa­ve­li­ća; plan za no­vi Jelačićev trg; no još 1933. je slikao i kralja Aleksandra Ka­rađorđevića;
— 946. – sudu mu komunisti­čke vlasti „na oduzimanje sve pokretne i ne­pokretne imovine“; odlazi u emigraciju: Pa­riz, Stockholm (1948. portretira kralja Gustava V.), Ženeva (Genf);
— 1950. – u Peruu; nudu mu državljanstvo i on ga uzimlje 1954. tr postaje „Pintor Croata-Peruano“ (vidi i pozivnicu za otvaranje izložbe u Hrvatskom centru petak, 26. septembra); najprije u Limi, a odanle kre­će po svitu (i u Beč) njegova izložba etnografskih platna;
— 1960. (od toga ljeta): Pal­ma de Mallorca kade
— 1977. gradi ovde svoj mu­zej, a
— 1981. ga službeno otvara kraljica Sofija; katalonski: »Museu Krekovic« — dalje: vi­di u nastavku ovoga članka.

 

Portreti
Dama s psićem (Parižanka s psom), 1928.: zlatna meda­lja; Mahatma Gandhi 1931. (s ovim je sklopio trajno prijateljstvo; član svitskoga mirovnoga pokreta), Kralj Aleksandar 1933., Ivan Šarić (biškup) 1937., Gabrijel Jurkić (slikar, takaj bečki student) 1938., Ja­kov Gotovac (skladatelj) 1942., Gustav V. 1948., Vinko Nikolić (književnik) 1969., Ivan Pavao II. 1981. (još 1975. mu je predao sliku „Djevica mira“). Zatim: Queen Mary (Velika Britanija), Juan Carlos (špa­njolski Kralj).

Kritičar Camille Mauclair (Kunstkritiker) ga ubraja med najveće portretiste 20. stolje­ća.              

 

(nastavak slijedi)
Josip Seršić

Kategorije

Slike