Petar Tyran

Dokle su demokratske i pozitivne snage i u po­gledu na narodne grupe u Au­striji i u inozemstvu — s pravom — tukle po protivslo­ve­n­skih i protiv manjin­skih političkih zastupnikov u Ko­ru­škoj i po njevi mandatari, u samom Gradišću i u Beču med narodnimi grupami i n­a­cionalnimi manjinami to nije pro­uzrokovalo bogzna kakove re­akcije. Kao da se to nije ni o­pazilo ni primjetilo. A zapra­vo otkrivanje svega toga, na­ime da je Narodna stranka u Koruškoj najednoč, protiv svih prijašnjih dogovorov, ka­nila izbaciti „slovenski“ iz K­oruškoga ustava, imamo za­hvaliti angažiranoj a ne ma­nje hrabroj novinarki, uredni­ci Ö1 Mittagsjournala u Orf-u, Korneliji Vošpernik.

Ona je uporno inzistirala na tom, da pomoću svojih pitanj dostane odgovor nakanu i motiv ko­r­u­škoga VP-a zač je protiv toga da se spominje Slovence i slo­venski jezik, i je tim iz ovoga napravila veliku temu, na ku su pak morali dati odgovor i drugi politčari ča do najviših u Koruškoj i na saveznoj razini. Samo usput: Kornelija Vošpernik potiče iz angažira­ne slovenske obitelji. Nje otac ne samo da je duga ljeta bio direktor Slovenske gimnazije u Celovcu, bio je duga ljeta i angažiran u vrhu Federativne unije europskih narodnosti. Dakle angažman za svoju na­rodnost se je pretočio na dru­gu generaciju. A tomu anga­ž­manu sada koruški Slovenci uz ostalo imaju zahvaliti, da ih se nije moglo tako „poves­ti“ i obajti kako su to zamis­i­li koruški Narodnjaki — a pred tim Slobodari, a pred njimi Socijalisti a pred njimi ti… i ti… i ti… Svenek se je gdo našao ki je bio protiv.

No, ni tribamo putovati do Koruške i Celovca, ako išćemo ignoranciju prem narodnim grupam. Ako bi korušku situaciju presadili na Gradiš­će — kako bi to ispalo? Ali ne tribamo se „bojati“ jer u Gra­dišću to uopće nije tema, je li bi gradišćanski Hrvati ušli u gradišćanski zemaljski ustav.  U Gradišću se ta diskusija još nije pojavila, i očigledno još nigdor nije imao ideju, da se i narodne grupe i njev jezik i njevu kulturu i činjenicu da uopće postoju usidri u Zema­lj­ski ustav. Vrlo je zanimljivo kako bi reagirale zemaljske i savezne političke stranke i njevi zastupniki ako bi ovo p­ostala tema? Gdo bi se ka­ko pozicionirao i gdo bi to­mu stao ča se u nediljni govori svenek i nanovič jasno i gla­sno tvrdi: „Mi se ponosimo s našimi narodnimi grupami, oni su dio života, kulture i povijesti našega Gradišća…“

A kako bi se ponašala hrvatska društva u Gradišću i njevi odibrani zastupniki i funkcionari a kako i političa­ri, ki npr. savjetuju Saveznoj vla­di u manjinski, narodnosni pitanji? A gdo od novinarov ods. urednikov bi bio tako hrabar da dotičnim političarom tako dugo stane na pal­ce, dokle nje počinje boliti i počinju davati konkretne od­govore. Recimo, tako: Gra­diš­će je do sada imalo sriću!

Kategorije