Ste znali? - Nešto o voda

Nije svaka voda u floši min­e­ralna voda. Med vodami po­stoju razlike.

Mineralna voda dohadja iz podzemnih zviranjkov. Ona putuje kroz različne sloje kamenja i tako sadržava minerale i elemente u slijedi (Spurenelemente). Ona mo­ra biti službeno registrirana. Puni se u floše na mjestu zviranjka. Nje sastojki se ne smu prem­i­niti. Dopušćano je samo dodatak ugljične kiseline (Kohlensäure).

Tagovi: 

Proživljenomu žitku moramo dati zbogom

Na današnji dan je mnogo školarov reklo Zbogom ško­li, učiteljem, školskim tovaru­šem i družicam. Mnogokrat u našem žitku dajemo zbogom ili ljudem ili situacijam ili oko­licam, ar se moramo rastati, iako je to morebit bolno. Ipak sa zbogomdava­njem duševno rastemo. Sa zbogomdavanjem se moramo novo pronaj­ti. Potom nastajemo drugi človik. Mi skrećemo s puta, ki nam je neko vrime bio važan i nas je obogaćivao. Mi moramo dati zbogom prošlomu, ar smo dostignuli mrtvu točku — rien ne va plus — kad ništ već ne ide dalje. Sa zbogomdavanjem pri­­znajemo, da je doba za nešto novoga. To more biti nova ško­la, početak študijuma, djela, novo prijatelj­stvo, preselenje u novi stan i mnogo drugoga.

Tagovi: 

O majko, što me rodi

U naši hrvatski govori dob­ro čuvamo perfekt (prošlo vri­me) i pluskvamperfekt (pret­prošlo vrime), jer su nam potribni za našu komunikaciju o čemu, ča je jur pro­šlo: Kade si bila? (prošlost) „Prosio sam (prošlost) du­šu, ka mi je prstanj bila dala (pretprošlost) na spominak, neka mi oprosti.“ (Fridrik Bi­n­tinger).

Hrvatski premijer Andrej Plenković na EU summitu je otkrio ki je hrvatski cilj

Za Hrvatsku je ključno pitanje čim snažnije i kvalitetnije kontrole na granici iz­med Turske i Grčke tr Turske i Bugarske, rekao je pre­mijer u Bruxellesu.

BRUXELLES — Postrože­nje mig­ra­n­t­ske i azilantske politike u jednoj od zemalj nuž­no bi se reflektiralo i na sve os­tale, po­ru­čio je hrvatski premi­jer Andrej Plenković na ulasku na neformalno okupljanje liderov 16 držav članica EU u Bruxellesu, i dodao da je došao na ta skūp kako bi „vidio kakova su promišljanja drugih“ prije no ča se svi zajedno, lideri svih 28 držav članica EU, dogovo­ru o zaključki Europskoga vijeća u četvrtak, 28. i pe­tak, 29. junija.

Tagovi: 

Festival hrvatske kulture u Slovačkoj je postao dio opće kulture (2)

Petar Tyran

Se je nešto preminilo od 1989. ljeta, dakle do 1. »Hrvatskoga festivala« u Devinskom Novom Selu u Sl­ovačkoj do dana današnjega, dakle do 30. po redu ovo­ga »Festivala hrvatske kulture«? U Hrvatski novina smo pratili zapravo svaki festival od tada a bilo po mogućnosti i nazoči na svakom od ovih festivalov i opširno i temeljito izvješćavali o nji. Činjenica je da je ov festival na livoj ubro­vi rijeke Morave, prik puta dolnjoaustrijskoga, moravsko­poljskoga Schlosshofa po­stao institucija ne samo za Hrvate s liva Dunaja u Slovačkoj, nego i za one na desnoj strani Dunaja, južno Požuna, ki sami sebe jasno smatraju gra­dišćanskimi Hrvati (kad su do 1947. bili dio Madjarske a tim do 1921. ljeta skupa s onimi u nekadašnjoj pokrajini Burgenland — a za sve skupa je Mate Meršić Miloradić ta­da izmislio pojam Gradišće a tim i gradišćanski Hrvati).

63. Kongres FUEN-a kod Zapadnih Frizov u Nizozemskoj — i s moliškimi Hrvati

Unutar Federalističke unije europskih narodnosti (FUEN) gradišćanski Hrvati su jur desetljeća dugo zastupani, ne samo kao člani nego i u različni odborni i predsjednički funkcija, aktualno Hrvatsko kulturno društvo u Gradiš­ću i Hrvatski centar – Beč zastupaju gradišćanske Hrvate u Austriji i ukupno imaju šest glasov (svaki po tri). Kongres su održali od 20. do 24. junija 2018. u gradu Le­e­uwarden (na friskom Ljouwert), kih 130 km sjeverno-istočno od Amsterdama. Domaćin je ov put bio Sa­vez Zapadnih Frizov u Nizozem­skoj. Gradišćanske Hrvate su zastupali Gabriela Novak-Karall, Tibor Jugović i Pe­tar Tyran.

Zaklada »Agostina Piccoli« moliških Hrvatov iz Mundimitra asocirana u FUEN

MUNDIMITAR — Antonio Sammartino je 1999. ljeta ute­meljio Zakladu Agostina Piccoli, ka se bavi prije svega moli­škimi Hrvati, istraživanjem, ga­je­njem i očuvanjem njeve jezi­čne bašćine tr promiče sve vr­s­te aktivnosti ke pridonosu oču­vanju kulture i tradicije moli­ških Hrvatov. Ljeta 2004. je Sammartino imenovan p­o­čas­nim konzulom RH u Italiji.