Predsjednik Fuen-a Madjar Vincze Loránt: Mudre zemlje rješavaju probleme manjin!

„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za m­a­njine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde ka­de živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj ži­vu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih na­rodnosti Vincze Loránt, pri­padnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.

CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih da­ni završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga pri­jedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upelja­la mehanizam direktne demokr­a­cije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih na­rodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila ka­ko bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih pri­jedlogov za bolju zašćitu naci­onalnih manjin.

Tagovi: 

„Austrija neka bolje čuva manjinske jezike“

Austrija mogla bi već učiniti za obrambu, poštivanje i podupiranje svih čuvenih ma­njinskih jezikov. Komitet mi­nistrov Vijeća Europe je ko­n­kretno imenovalo četire hit­ne i neodgodive točke, rekao je dr. Dieter Halwachs sa Sveučilišća u Gracu. On je zastupnik komiteta struč­njakov za Čartu regionalnih i manjinskih jezikov. Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je lju­di koristili u javnom životu i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012.

Joži Buranić u Vijeću publike Orf-a

U četvrtak, 3. maja se je no­vo konstituiralo Vijeće pub­li­ke Orf-a. Gremij, ki neka č­uva interese slušateljev i gl­edateljev Orf-a, se sastoji od ukupno 31 člana, ki zastupaju značajne društvene grupacije. Glas autotonih n­a­rodnih grup će u novom Vije­ću publike biti mag. Joži Bu­ranić od Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u kom vrši funkciju potpredsjednika za sridnje Gradišće. Buranić (50) je u toj funkciji n­aslijedio Karla Hanzla iz narodne grupe bečkih Čehov.

Prva ljetna škola hrvatskoga jezika i hrvatske kulture za učitelje i profesore hrv. jezika izvan RH

Danas ćemo umjesto naših Malih jezičnih savjetov predstaviti posebnu ponudu, ku preporučujemo svim, ki na­mjeravaju podučavati hrvat­ski u Gradišću ili Beču.
U naslovu spomenutu Ljetnu školu [Sommerhochschule] organiziraju Hrvatski stu­diji Sveučilišća u Zagrebu i Udruga Knezovi Krčki Fra­n­kopani. Peljačica ljetne ško­le je nam u Gradišću dobro poznata i cijenjena izv. sveuč. prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studijev Sveučiliš­ća Zagreb, ka se jur oko trideset ljet znanstveno bavi Hrvaticami i Hrvati, ki/ke živu zvana Hrvatske.

Kupi si ča! Kupi sebi ča!

U zadnjem broju Maloga jezičnoga savjetnika smo se bavili ličnimi ili osobnimi zamjenicami, ke upotribljavamo kada kanimo označiti odnos sudionika (objekta) prema subjektu, npr: Ja (subjekt) sam vidio prijatelja (objekt). — Ja (subjekt) sam ga (objekt) vidio. Danas će­mo si pogledati ličnu ili os­o­b­nu povratnu zamjenicu „se“. Kada se ona upotribljava? Nju tribamo, kada se kani reći, da subjekt vrši radnju/ dje­lovanje sam na sebi, npr: Kad je kucak zagledao sebe u zrcalu, se je prestrašio i počeo lajati.

Govorač VP-a Gradišće za narodne grupe Fazekas: bolje podupirati manjinske jezike

Narodna stranka Gradišće u najnovije ima govorača za narodne grupe, Patrika Fazekasa. U izjavi za medije je u ovi dani potribovao brze korake za bolje podupiranje manjinskih jezikov. On tim reagira na aktualni izvješ­ćaj štručnjakov o realizaciji Europske čarte za regionalne i manjinske jezike u Austriji.