Zahvalne riči odlikovane gdje Snježane Herek po dodjeli Kulturne nagrade Hrvatskoga centra »Metron«

Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji, dragi moji gradišćanski Hrvati,

Svima zajedno srdačno vam hvala da ste danas osobno došli uveličati ovu svečanost kulture i zajedništva, koja mi izuzetno mnogo znači, i koja će zauvijek ostati u mom sjećanju - i podsjećati me - ne samo na gradišćanske Hrvate nego i na Metron, koji mi je uručen upravo u Godini kulture između Austrije i Hrvatske.

Od svega srca zahvaljujem i sedmeročlanom žiriju Hrvatskog centra u Beču, što me je nominirao i dodijelio mi Kulturnu nagradu „Metron“ za 2016. godinu.

Tagovi: 

Stipe Puđa - Laudatio Snježani Herek

Stipe Puđa

PRIGODNI LAUDATIO - SNJEŽANI HEREK

Dobitinici Kulturne nagrade Hrvatskoga centra »METRON« za 2016. 

Beč, Hrvatski centar, 16. III. 2017.


Poštovani uzvanici,

vrlo poštovane gospođe i gospodo, poštovani gosti i dragi domaćini, poštovana veleposlanice gospođo Cvjetković,

izuzetna mi je čast što mogu na ovoj svečanosti održati prigodni LAUDATIO o kolegici Snježani Herek, novinarki i Gospođi (sa velikim G) koja svojim tekstovima preslikava stvarnost onakvom kakva ona jeste i koja na svjetlo dana iznosi istinu o onome što se dogodilo. Pritom, u tim njenim tekstovima nema preuveličavanja a niti umanjivanja nečijih zasluga, uspjeha ili dostignuća. Rekao bih da kroz Snježanine tekstove, reportaže i intervjue, na vidjelo izlazi istina koja je jača od svih govora, svega drugoga pa i jača od neistina ili lažnih informacija kojih je nažalost sve više na internetu.

Tagovi: 

Mag. Rudi Gregorić - obrazloženje žirija za dodjelu »Metrona« za 2016. Snježani Herek

Mag. Rudi Gregorić, glasnogovornik žirija za dodjelu »Metrona«

Sedmeročlani žiri je u svojoj sjednici 20. prosinca 2016. Jednoglasno odlučio da će »Metron« za 2016. godinu dodijeliti novinarki i korespondentici različitih novinskih agencija, gospođi Snježani Herek. U okviru svojega novinarskoga izvještavanja Snježana Herek već dugi niz godina redovito, opširno i opsežno izvještava, kako o događajima i priredbama, tako i o istaknutim postignućima i među gradišćanskim Hrvatima u Beču, a također i u Gradišću. U svoje izvještaje, koje objavljuje u zagrebačkom Večernjaku, na Hrvatskom radiju, a najnovije u Fenixu u Njemačkoj, u tjedniku gradišćanskih Hrvata Hrvatske novine i na različitim internetskim portalima. Snježana Herek jako priskočno i savjesno agira u pogledu na stručna novinarska pitanja i probleme.

Tagovi: 

5 prijateljev ili 5 prijatelji?

U nekom razgovoru sam čula rečenicu: „Došli su pet prijatelji.“ U ovoj rečenici imamo dvi pogriške.

Prva je ta, da uz broj pet gl­a­gol stoji u jednini a ne u množini kako je to u nimškom jeziku. Mora se ada re­ći: „Došlo je pet prijateljev.“ Pravilo naime glasi: Kod broja jedan stoji glagol u N jd. (Jedan prijatelj je došao.), kod brojev 2-4, 22-24. 32-34, itd. stoji glagol u množini. (Dva prijatelji su došli.) a kod brojev od 5-20, 25-30, 35-40, itd. stoji glagol opet u jednini. (Pet prijateljev je došlo.).

E-maili potribuju dobro ponašanje

U poslovnoj i u privatnoj komunikaciji danas već ne moremo prez elektroničke po­šte. Ipak nisu svim poznata pravila, kako elek­tronički konunicirati da bi p­oruke na najbo­lji mogući način dostignule svojega primatelja, ad­resata. Obavezan je naslov maila, ki u najboljem slu­čaju neka bude jedna rič. Tako človik, komu ša­ljemo mail, odmah zna, kako hitno mora otvoriti mail. Mogli smo komu i nek poslati vic ili fo­to ili spomenuti ga na to, da upravo uživamo kavu. Uzvičnik ili zastavicu u farbi dodajemo samo, ako je  mail hitan.

Tagovi: 

U Monarhiji su reforme došle prekasno a u Europskoj uniji ćedu dojti prekasno

Petar Tyran

Ne tribamo biti ni bogzna kako stari, da bi se još spomenuli, sjećali 1989. ljeta, ko je ušlo u europsku, zapravo svitsku povijest kao „Ljeto preokreta“ (Wendejahr 1989). U juniju toga ljeta su ministri vanjskih poslov Au­strije, Alois Mock, i Madjarske, Gyula Horn, velikimi šk­a­rami za vlaku prerizali zadnje kusiće ionaku jur jako hrdjave bodljikave žice — i u pren­o­šenom i konkretnom smislu — i su tim Europi, svitu poka­zali da je Europe — barem u ovom dijelu — opet ujedinjena, da je već ne dilu ni želje­z­ni zastor niti stoju vojaki na granici niti već ima dvih su­protnih društvenih sistemov.

Seoba narodov zbog BREXITA?

Dio britan. establishmenta u paniki: Ča će biti s našimi državljani u EU? Tri milijuni gradjanov EU-a živi u U­j­e­dinjenom Kraljevstvu, u pi­ta­nju su njeva djelatna mjes­ta, mirovine i zdravstv­e­na skrb.

LONDON — Uoči početka pregovorov o uvjeti izlaska Ve­like Britanije iz EU, tri milijuni državljanov EU-a u Britaniji i još milijun Britancev diljem EU živi u velikoj neizvjesnosti: ćedu li po Brexitu njeva pra­va — pravo na djelo, boravak, mirovinu, ostati ista kao i do­sad ili će im se život iz temelja prominiti. I kad ćedu uopće doznati ča ih po Brexitu čeka. Sva ta (neodgovorena) pitanja su u zadnji dani izazvala vru­će i angažirane rasprave u britan­skom Domu lordov, kao i u Eu­ro-parlamentu.

Tagovi: