Tamburica Vlahija je slavila 30 ljet postojanja u domaćem Bandolu u Vlahiji

Tamburica Vlahija u južnogradišćanskom Bandolu (Weiden/Rechnitz) je svečevala dva dane dugo 30. ob­ljetnicu svojega utemeljenja. U Bandolu su kod crikve po­stavili šator u kom su petak organizirali zabavni program s Bruji, a subotu s bogatim folklornim programom, pri kom su nastupili i jubilari. Pri utemeljenju su kumovali Mate Kliković iz Cogrštofa, ki je pred 30 ljet skupa s dir. Fricom Martinkovićem (†) i farnikom Franjom Eisnerom podignuo ovu tamburašku gr­u­pu. U svojem svetačnom govoru je načelnik veleopćine Bandol Willi Mül­ler istaknuo i Bandolca Djulu Talija­na, Jožefa Tkauza iz Podgor­ja, ro­djenoga Splićana Antu Pletikosića i aktualnoga pe­ljača gru­pe Dominika Talijana iz Bandola.

Tagovi: 

Gradišćanske školarice i školari gimnazije na pohodu Zadru i Ninu

Školarice i školari hrvatskoga jezika u gimnazija u Že­ljeznu i Matrštofu pod pe­lja­njem mr. Angelike Kornfeind, mr. Katarine Zvonarić i mr. Ivana Rottera su bili na četverodnevnom studijskom put­o­vanju u Zadru na hrvat­skom Jadranu. U slje­dećem će­mo ob­javiti dnev­nik n­e­kih školaric i školarov o ovom poučnom putovanju pri pr­e­div­nom vrimenu i kako uz odlično dru­že­nje ta­ko i uz infor­m­a­tivno vodjenje.

Tagovi: 

»30 ljet Mlada inicijativa Mjenovo« — priča angažmana i velikoga uspjeha

Tradicionalnim kiritofom na svetak Presvetoga Trojstva su u Mjenovu od 29. do 31. maja svečevali 30. obljetnicu postojanja Mlade inicijative Mjenovo. Mlada inicijativa organizira uz kiritof u selu i različne druge brojne priredbe i akcije. Najpoznatije priredbe u prošli ljeti su sigurno bile uspješne operne i mjuzikl-produkcije ljeti u far­skom vrtu pod vedrim nebom.

 

Pokretač i važan motor ov­o­ga omladinskoga dru­štva sa­da jur i sa „seniori“ je od sa­moga početka Jakov Zvonarić. On je za svoj dugoljetni angažman 2003. čaš­ćen kazališnom i društvenom na­gradom imenom »Tetac Franc Kunin«. Mjenovo je odlikovano nagradom »Najselo«, ko je dodilila Hrvatska mati­ca iseljenika, čemu je doprinesla i Mlada inicijativa.

Tagovi: 

Zač Gradišćanski Hrvati inzistiraju na svoju dvojezičnost?

Gradišćanskohrvatski jezik se hasnuje samo doma, u druge društvene oblasti se on nije pr­o­širio. Tamo mu nije dopušćan pristup (Es ist eh toll, dass ihr Kroatisch könnt, in meiner Gegenwart ist es aber unhöflich, Kroatisch zu sprechen!). Još i u hrvatski seli nije svenek mo­guće na cesti pominati se po hrvatsku. Većina hrvatskih st­anovnikov po­lazi od toga, da dica već ne raz­umu hrvatski. Jezični nivo je nizak. Tipičan je restringiran kod, skroman vokabular, na temelju koga ni­je moguće komunicirati na svi konverzacijski razina. Jezik ni­je dost atraktivan, da bi ga roditelji svojoj dici naprikdali. Zato kad jeziku u svi društveni domena nisu dodiljene važne i hasnovite funkcije, on nije u stanju biti identifikacijsko sre­d­stvo. Kad Gradišćanski Hrvati govoru hrvatski, iz dominantnoga nimškoga jezika prevadj­a­ju u hrvatski jezik. Nimški je­zik tim ima ulogu onoga, u kom govornik misli. To u konverzaciji more biti mukotrpno.

Tagovi: 

20. obljetnica „Zviranjka“ u Prisiki

Zviranjak, hrvatsko društvo za očuvanje tradicije i polip­šavanje sela svečevalo je su­botu, 13. junija svoju 20. ob­ljetnicu postojanja. Svečanost je počela sa sv. mašom u pri­sičkoj crikvi, predvodjena fra­kanavskim farnikom Joškom Kuzmićem, u koncelebraciji sa sinom sela, desetnikom Štefanom Dumovićem i far­ni­ka sela Istvána Németha. Joško Kuzmić je u prodiki razmišljao o značenju naziva „zviranjak“ i rekao med drugim: „Danas svečujemo Srce Marijino, a čer smo sv­e­čevali Presveto Srce Jezuševo. To su zviranjki iz kih vadimo obiljno našu duševnu hranu. Vaše društvo nosi ime Zviranjak, a kulturna društva, kakovo je i vaše, su zviranjki iz kih vadimo moć za obdržavanje naše kulture, naše tradicije, moć za očuva­nje našega ljubljenoga materinskoga jezika.“

Tagovi: