BEČ (3. decembar) — Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak poziva na »Razgovor u Centru« s povjesničarom em. sveuč. prof. dr. Arnoldom Suppanom o temi „Južni Slaveni i Prvi svitski boj“, s gostom razgovara Petar Tyran;
srijeda, 3. XII. (20.00) u Hrvatskom centru, Schwindgasse 14.
BEČ (4. decembar) — Hrvatski centar poziva na dodjelu kulturne nagrade »Metron« veleposlaniku Republike Hrvatske Gordanu Bakoti;
laudacija ddr. Stanko Horvat, pozdravna adresa Niki Berlaković;
četvrtak, 4. XII. (20.00) u Hrvatskom centru, Schwindgasse 14.
Hrvatska daje za srpske kuće i stane 5,5 milijardi € (!), a „Šešeljeva tajnica stanuje u Zemunu u stanu iz koga je izbačen jedan Hrvat“ (E. Čjat) „Ne bude li hrvatska Vlada reagirala na Šešeljevo kreveljenje (nazlobno smijanje), ne triba ni dolaziti u Vukovar” (Ruža Tomašić). „Žalosno i obeshrabrujuće … otpuštanje Šešelja“ (Josipović). Prononsirani bojni zločinac je za novine DIE PRESSE obični „serbischer Nationalist“ (?!). „U izborni sraz Josipović - Kitarović uvukle su se Srbija i geopolitika“ (D. Ivanković).
Mjera opreza: Da bude gradonačelnik, a ne djela, kontrolirat će (gradska) Skupština? Ako odluka suca... postane pravomoćna, izajt će (Bandić) na slobodu kada na račun suda uplati 15 milijuni kun (2 milijune €), a na slobodi neće smiti na bilo ki način kontaktirati sa 178 osob (svidokov), niti će smiti obavljati (svoju) djelatnost (Večernji list).
P. Palković
Gradišćanskohrvatska društva ne kultiviraju jezik. Momentano se ni u Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH), u kom je pred 11-imi ljeti nastala »Gramatika«, jezik ne tretira kot glavni nositelj gradišćanskohrvatske kulture. ZIGH je pred 20-imi ljeti utemeljen s ciljem razvijanja jezičnoga korpusa. Danas jedino projekt „Online-rječnik“ ima u fokusu jezik. Država Austrija Institutu nije naredila, da se ima skrbiti za jezik. I tako je ZIGH jedno od mnogih društav, ka se posvećuju kulturnozabavnomu žitku.
Rijetkokrat mislimo na prošlost naše uže domovine Gradišća, nekadašnje zapadne Panonije. Nekada je ona bila pojas izmed austrijske granice i rijeke Rabe, politički dio Svetoštefanske zemlje od 1000. do 1921. ljeta. Pred tim u ranom sridnjem vijeku dio Avarske države. Ni danas se ne more točno reći ki su bili ti Avari ali se zna da su u njevoj državi u našoj krajini bili Slavi doma. Iz toga vrimena imamo nazive: Uzlop, Cikleš, Filež, Borištof, Trajštof, Narda, Čajta, Vincjet, Illmitz, Goberling, Grodnau, itd. itd. … nazive rijek: Raba, Rabca, Pinka, Lafnic, Ikva, Kerka, ili Pliša na Runačkom brigu itd.
BEČ (20. novembar) — Koncert u okviru X. Festivala hrvatske glazbe u Beču:
nastupa Cantores Maruli »Priča o Marku Maruliću«:
Marin Kapor Kaporelo, tenor I; Zdravko Kraljević, tenor II; Joško Perić, bariton; Blaženko Juračić, bass & glazbeni voditelj;
Marina Čapalija, naratorica;
Joško Ševo, narator;
Petar Čulić, gitara;
