Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi

S novim aka­demskim ljetom 2017./2018. ćedu početi sa studijem Gradišćanskohrvat­ski/Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće (HN su o tom pisale). To znači da ćedu se budući učitelji i učiteljice u Željeznu mo­ći studirati Hrvatski za sve vrste škol u Gradišću. Ov st­udij se nudi u okviru Nove izobrazbe pedagogov i peda­go­gic i je nastao u uskoj kooperaciji sa Sveučilišćem Graz. Profesuru za novo­stvorenu Katedru za hrvatski jezik je dostala Zorka Kinda-Berlaković. U sljedećem objavljujemo intervju s profesoricom hrvatskoga jezika ki je pub­liciran na domaćoj stranici PH Burgenland <newsletter@ph-burgenland.at>. 

Tagovi: 

Koruška opet kaže za sve: Mainstream je ignorantan prema narodnim grupam!

Petar Tyran

Recimo istinu i tim kako je: Činjenica da su ko­ru­­ški Slovenci spomenuti u zemaljskom ustavu Koru­ške je minimalna varijanta to­ga ča bi sve moglo i tribalo biti. Da bi rič minimalno mo­gli stupnjevati tribalo bi u o­vom slučaju reći najminimal­nije. Ali minimalno jur samo po sebi veli da je to najmanje nek moguće. Rezultat diskusije, ku je ponovno započeo predsjednik koruške Narodne stranke, je nova verzija te­k­sta, u kom Koruška već ne more najti još ni vlašće riči za svoje slovenske sugradjane, nego ih posudjuje od saveznoga ustava. Ov govori o slo­venskom jeziku, o tradiciji i kulturnom jerbu, ke triba po­štivati, čuvati i podupirati, nač neka se pokaže u članku 7 Zemaljskoga ustava.

Ča Madjari mislu o odnosi svoje države sa susjedi

Najveć volu Austrijance, no veliko je presenećenje ča mi­slu o Hrvati — pokazalo je is­traživanje javnoga mišljenja.
Prema najnovijoj anketi ma­djarskoga Nézőpont Institu­ta, Madjari smatraju da, od svih svojih susjedov, imaju najbolje odnose s Austrijom i Hrvatskom. Najveći postotak Madjarov vjeruje da ima­ju dobar odnos s Austrijom — 69%, dokle najmanje vjeruje u odnos s Rumunjskom — samo 43%. Rumunj­ska i Srbija jedine su države za ke manje od pol ispitanikov vjeruje da imaju dobre odnose.

Osuda u korist Esterházyjevih projektov mogao bi biti presedan i za manjine!

Petar Tyran

Odluka Zemaljskoga su­da u Željeznu u prvoj instanci slučaja „podupiranja kulture“ u korist Es­terházyjevoga pod­uzeća a tim protiv Zemlje Gra­dišće mo­gla bi biti presedan i bi u bu­du­će mogli služiti kao pri­m­jer ili op­ra­vdanje za kasnije slične slučaje: naime i u po­gl­e­du na subvencioniranje kultur­nih priredab i institucijov na­rodnih manjin u Gradišću, posebno i Hrvatov. Arenaria d.o.o. se je naime probila sa svojom tužbom protiv Zemlje Gradišće odnosno Odjela za kulturu i je dobila civil­ni proces da joj se mora ispla­titi subvencija za kulturno djelovanje od ukupno jedan milijun €.