»Hrvatski kiritof« u Frelištofu je postao etno-atrakcija u Češkoj

Hrvatski kiritof u Frelištofu u južnoj Moravskoj (Češka) je konačno stupio u ovu eru.  Zahvaljujući dosadašnjim peljačem Društva hrvatske narodnosti u Češkoj republiki — početo od Mine Oplušťilove i Hanzija Fabeka do Herwiga Sitka i Joze Hubenoga ča do Lenke i Jána Koprivá i uz veliku pomoć raseljenih i iseljenih Frelištofcev na čelu s Jozom Lavičkom se je ugodalo očuvati kiritof.
 
FRELIŠTOF — Na jednu stranu je nažalost sve manje rodjenih ljudi iz Frelištofa, ki pohadjaju hrvatski kiritof u ovom nekada hrvatskom selu na češkoj strani nedaleko dolnjoaustrijskoga graničnoga prelaza i sajmišća  Lave/Dinji (Laa/ Thaya). Na drugu stranu sve već i češke publike i gosti iz nedaleke Dolnje Austrije pohadja ov kiritof, koga su Lenka i Ján Kopriva, unuki Frelištofca Joze Schneidera, postavili na nove i jako atraktivne temelje. Onde su nekad, a tako činu i danas, slavili svoj kiritof na svetak zašćitnice sela, sv. Kunigunde, na prvu nedilju u misecu septembru.
Tagovi: 

Hrvatska ministrica vanjskih poslov Vesna Pusić tematizirala i Zakon o narodni grupa

Ministrica vanjskih poslov Republike Hrvatske, dr. Vesna Pusić je bila 10. septembra na djelatnom pohodu u Beču. Sudjelovala je pri konferenciji za ljudska prava i sastala se je s austrijskim ministrom vanjskih poslov, dr. Michaelom Spindeleggerom. 
Jedna tema razgovora je bio nacrt za Zakon o narodni grupa. Ministar Spindelegger je rekao da ćedu se svakako zgledati na potribovanja narodnih grup — je rekla Pusić u razgovoru s Hrvatskimi novinami. Prvi oficijelni pohod ministrice Vesne Pusić u Beču je bio ljetos u marcu. Onda je sa delegacijom pohodila i Hrvatski centar.
Tagovi: 

Berlaković: Hrvatski naučio na ulici

Austrijski časopis biber je u svojem najnovijem izdanju objavio intervju s austrijskim ministrom življenja i okoliša dipl. inž. Nikijem Berlakovićem. Posebnost je da je intervju objavljen na gradišćanskohrvatskom pod naslovom „Pominati sam se naučio na ulici“; s tom napomenom „Alle Jugos werden ordentlich schmunzlen, ihr lest hier da sogenannte »Urkroatisch«, wie es vor ein paar hundert Jahren gesprochen wurde“ (Amra Dučić). Ministar N. Berlaković dao je u biberu svoj prvi intervju na gradišćanskohrvatskom jeziku za austrijske medije. Povida o začudjenom Uwe Scheuchu, hrvatskom small talku u EU i politički frustrirani birači.
 
Tagovi: 

Moderni bolvani - piše Joško Preč

Ustarom Vijeku narodi  su imali mnogo krivih bogov, ke mi zovemo bolvani. Istina, da su bili bolvani, ali ti narodi su mislili sa svojimi bogi ozbiljno. Oni su je poštovali, žrtve im prikazivali. Simbolično su htili prvinu svoje urodje, to najlipše, najplemenitije žrtvovati Bogu, kao da im prikazuju svu litinju i svu urodju. Oni su čvrsto vjerovali, da će im biti Bog naklonjen i da će je i njevu litinju blagosloviti i očuvati.

Mi s našim okom gledano držimo je za bolvane, za bolvanstvo. Istina je, ali oni nisu poznali drugoga boga. Njim se Bog nije tako očitovao kao Abrahamu ili Mozešu.
 
A osobito se je Bog nam očitovao kroz svojega Sina, Jezuša. Ali naš današnji svit se je emancipirao. Človik si sām stvara boga, ali za mnogo slabije, nek su je imali stari poganski narodi. Zapravo, ča mnogi danas kao boga poštuju, nisu ni ne sliču na Boga, suprotno.

Koliko znanja nam je potribno, da bi otkrili Boga?

„Prvi gutljaj iz pehara, ki se zove „prirodna znanost“ je uzrok, da nastaneš ateist — ali na dnu pehara te čeka Bog.“ To je rekao Werner Heisenberg, koga znanost mnogokrat spominja u jednom dahu skupa s Albertom Einsteinom ili Maxom Planckom, najvećimi učenjaki prošloga stoljeća. Gdo je u školi imao fiziku i kemiju, on zna, da se brzina ili voda opisuju u formula. Za brzinu se veli: v = s/t, a za vodu H2O. To je dobro, ar s timi formulami moremo računati i opisati svemir. Dobro je da voda svenek postoji od dvih atomov vodika (Wasserstoffatom) i jednoga atoma kisika (Sauerstoffatom). Prirodni zakoni človiku daju odredjenu sigurnost. I tako izgleda, da prirodne znanosti (Naturwissenschaften) formulami sve moru opisati i prokalkulirati. Jedan gen se vadi, a drugi implanira, i betežnik je zdrav. U prispodobi s tim je pripetenje o rebru, ko je Bog Adamu zneo, da bi stvorio Evu, povidajka iz starih vrimen. Heisenberg pravo veli, da prvi gutljaj iz pehara prirodnih znanosti človiku sugerira, da je sve ostvarivo i da je Bog nepotriban. Formule, v = s/t ili H2O su nepobitne. Ali ča se stane, ako se brzina s vrimenom premini, a u strukturi vode opazimo ultrabrze fluktuacije?
Tagovi: 

20 ljet Dvojezična savezna gimnazija u južnogradišćanskoj Borti

9. 9. u 9 uri ljeta 1992. se je Dvojezična savezna gimnazija Borta svetačno otvorila. Ondašnji ministar za podučavanje dr. Rudolf Scholten je tada takaj bio u Borti. Isto tako nazoči su bili ondašnji zem. pogl. Karl Stix i zamjenik dr. Franz Sauerzopf. Skupa s drugom brojnom prominencijom se novorodjeno dite pokrstilo, i to u zgradi Glavne školi u Borti. Od ljeta 1992. do 1995. je škola bila smješćena u zgradi glavne škole (1994.-’95. su dva razredi bili prik ulice u školi za izučavanje zanatov). U sljedećem dir. mr. Martin Živković replicira minulih 20 ljet ove jedine dvojezične gimnazije u Gradišću.
 
BORTA — Općina Borta je pod peljanjem načelnika Michaela Rácza jako podupirala utemeljenje ove gimnazije. Zato je postojala obaveza, da općina Borta za prva tri ljeta stavi na raspolaganje smješćaj i cijelu opremu. Utemeljenjem naše škole se ispunio Članak 7 Državnoga ugovora iz 1955.  ljeta. Od ljeta 1995. smo smješćeni u prelipoj vlašćoj zgradi. Naša gimnazija je jedinstvena pojava, ka se ne more lako najti kade drugdir.
 
Veljek za dvi narodne grupe se našlo prebivališće u jednoj zgradi, naime za nimškougarsko i za nimško-hrvatsko odiljenje.
Ljeto za ljetom je rastao broj razredov, i to za dva. U prvom školskom ljetu smo imali ukupno 38 školaric i školarov. Sada ih je 248. Ljetos će jur 13. generacija polagati ispit zrelosti.