Potriban je novi početak u temeljitoj diskusiji za novi Zakon o narodni grupa

Bečka djelatna zajednica za narodnosa pitanja-Institut za narodne grupe srijedu, 24. oktobra je pozvala u Slovenski znanstveni institut u Beču na diskusiju na podiju o temi »Od prositeljev do partnerov — nova načela Zakona o narodni grupa«. Polag tih novih načelov i temeljev neka bi narodne grupe od prositeljev nastali partneri. Cilj je bio ove priredbe, da se pokaže na eklatantne nedostatke u nacrtu za Zakon o narodni grupa i da je zapravo nedopustivo da bi došlo do tako manjkavoga zakona ki nikako ne ispunjava želje niti narodnih grup niti ne odgovara europskim standardom. Predsjednik spomenute Djelatne zajednice dr. Heinz Tichy je tom prilikom predstavio katalog potribovanj (pet točak) o temeljitom reformiranju manjinskih prav u Austriji. 

Tagovi: 

Borištofci su u Sarajevu predstavili gradišćanske Hrvate

Od 19. do 21. oktobra su Velikoborištofci gostovali u Sarajevu, kade su bili gosti Matice hrvatske u Sarajevu. Suradnju med velikoborištofskom općinom i Maticom hrvatskom u Sarajevu je pokrenuo pater Ivan Jelić, farski moderator u Velikom Borištofu i Šuševu, ki je rodom iz Bosne i Hercegovine. Na njegov prijedlog je u maju o. lj. imao franjevac i slikar Perica Vidić, predsjednik Matice hrvatske u Sarajevu, izložbu u KUGI, kade su se prodavale njegove slike. Čistim dohotkom on stipendira hrvatske školare i studente iz Bosne i Hercegovine. Pater Perica Vidić je bio oduševljen kulturnim životom gradišćanskih Hrvatov u Borištofu, tako da je ljude i institucije iz Borištofa pozvao na prezentaciju hrvatske narodne grupe prilikom »Hrvatskih dani kulture u Sarajevu«.

Tagovi: 

»Dani austrijske kulture« u Osijeku: Bečki kvartet svirao strasno Schrammeln

Gala koncertom bečkoga kvarteta Neue Wiener Concert Schrammeln u Hrvatskom narodnom kazališću u pandiljak, 22. oktobra otvoreni su 3. Dani austrijske kulture u Osijeku. „Ovoj tipičnoj bečkoj glazbi umjetniki su dali suvrimeno ruho“ piše Vesna Latinović u Glasu Slavonije.

Tagovi: 

Hillary Clinton stiže u Zagreb

Američka državna tajnica Hillary Clinton stiže 2. novembra u službeni posjet Hrvatskoj, savezniku u NATO-u i mirovnoj misiji u Afganistanu te partneru u regiji kojega Sjedinjene Američke Države snažno podupiru na putu u Europsku uniju, potvrdjeno je prošli tajedan iz hrvatskih državnih institucijov.

 

WASHINGTON/ZAGREB — Clinton u svoj prvi posjet Zagrebu dolazi na kraju turneje po sjeveru Afrike i Balkanu, ka uključuje Alžir, BiH, Srbiju, Kosovo i Albaniju.
 
Državna tajnica će s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem i ministricom vanjskih i europskih poslov Vesnom Pusić razgovarati o ulogi Hrvatske kao saveznika u NATO-u, nje ulasku u EU iduće ljeto, kao i o gospodarski odnosi ovih dvih zemalj.
Tagovi: 

Boga najti - piše Joško Preč

Na putu prema Bogu nima počinka, nima „slobodnoga dana“. Ne more nam projti niti jedan dan, a da nismo barem jedan korak bliže došli Bogu.

 

Kako se sve giblje, sve je dinamika, tako smo i s Bogom, vjerom. Ako ne idemo prema Bogu, onda se odaljujemo od njega. Ovo je univerzalni zakon, ki valja za prirodu, fiziku, biologiju, vjeru. Sve se giblje, sve je na putu. Kad ča stvoreno „postane“ pri svojem putovanju, umre. Tako je i s našim životom. Ugasila mu se je vjera — znaju reći ljudi. Ako se zna vjera ugasit, onda mora vjera stalno goriti. Pa kako ne  — kad nam život skoro svaki dan ča neočekivanoga donese, čim se moramo poborit. S vjerom moramo reagirati na sve naše dogadjaje, probleme, nevolje, križe, ali i na uspjehe. Vjera su očalji, ke nam je Bog dao. Bez ovih očalji ne vidimo dobro i ne znamo posle dobro prosuditi.
 
„Blaženi ki gledaju i žajaju za pravicom — nije ništa drugo, nego rasti u znanju Božjem. Nije rečeno, da su blaženi, ki su pravicu našli, nego ki ju išću. U knjigi Sirakovoj/24, 21./ ovako veli pisac: „Gdo me je ukusio, ta me još jače želji, ki od mene pije, još jače žaja za manom.“

Gdo odlučuje, je li će preživiti jezik?

Važno je dokumentirati ugrožene jezike, ali ne za muzej starih jezikov i za lingviste-čudnjake, nego za gramatiku, za alfabetiziranje i reputaciju jezika. Moguće je revitalizirati još i izumrle jezike. Uspješan primjer za to je hebrejski jezik, ki je u diaspori preživio samo zato, kad je imao pismo. U medjuvrimenu je još i državni jezik  Izraela. Je li neki manjinski jezik more preživiti, ovisi mjerodavno od njegovih govoračev. Oni svoju dicu moraju naučiti to, ča su oni kot bogatstvo jerbali od svojih starjih, materinski jezik. Važno je, neprestano razvijati i modernizirati jezik. A važno je i spoznati, da je jezik nositelj kulture. Ali kultura nije folklor, lipe nošnje i tamburica. Za to, kako manjine moru revitalizirati svoj ugroženi jezik, postoju programi. Jednim od tih programov narod Maori u Novom Zelandu uspješno oživljava svoj jezik. U pripravni škola (Vorschulen) se odrašćeni skupa s pretškolskom dicom uču jezik. Spodobne programe imaju u Sjevernoj Ameriki Hualapai Indijanci u Arizoni: Od čuvarnice do 8. razreda osnovne škole se sve podučava i na hualapai i na egleskom jeziku.

Tagovi: 

Ste znali? - Zač moremo biti veseli u ufanju?

Svaki dan hasnujemo rič ufanje ili ufati se. Mi se ufamo, da će biti lipo vrime, da ćemo ozdraviti, da će se sve obrnuti na dobro. Kad se človik počne ufati po svitski kriteriji, je nesiguran i dvoji, ar zna, da ne more kontrolirati situaciju.

Meteorologi sa sigurnošću ne moru reći, kakovo će biti vrime, a vračitelji nam ne moru dati časnu rič, da ćemo ozdraviti.
 
Človik se more zaufati samo u Božje riči. U biblijskom ufanju nije nesigurne komponente. Biblijsko ufanje se temelji na Božjem obećanju. Gdo vjeruje Božjim ričam, on stoji na sigurnom tlu, ar Božja rič je vječno istinita. Jezuš u toj vezi veli: Nebo i zemlja ćedu preminuti, ali moje riči nećedu preminuti (Mate 24, 35).
Tagovi: