Kako bi u Gradišću završila diskusija o Hrvati — u prispodobi s Koruškom?

Petar Tyran

Dokle su demokratske i pozitivne snage i u po­gledu na narodne grupe u Au­striji i u inozemstvu — s pravom — tukle po protivslo­ve­n­skih i protiv manjin­skih političkih zastupnikov u Ko­ru­škoj i po njevi mandatari, u samom Gradišću i u Beču med narodnimi grupami i n­a­cionalnimi manjinami to nije pro­uzrokovalo bogzna kakove re­akcije. Kao da se to nije ni o­pazilo ni primjetilo. A zapra­vo otkrivanje svega toga, na­ime da je Narodna stranka u Koruškoj najednoč, protiv svih prijašnjih dogovorov, ka­nila izbaciti „slovenski“ iz K­oruškoga ustava, imamo za­hvaliti angažiranoj a ne ma­nje hrabroj novinarki, uredni­ci Ö1 Mittagsjournala u Orf-u, Korneliji Vošpernik.

Narodnjaki Kurz i Weber: Zatvaranje balkanske rute bio je značajan etapni uspjeh

„U rješavanju migrantske krize neophodno je odlučno i koordinirano djelovanje Eu­rope, a zatvaranje balkanske rute bio je samo jedan zna­čajan etapni uspjeh“, ocje­njuju ministar vanjskih po­s­lov Austrije i predsjedavaju­ći Oess-a/Kskz Sebastian Kurz i predsjedavajući frakcije narodnih stranak u Eu­ro-parlamentu Manfred Weber.

Tagovi: 

Srpski referendumski karavan u Beču — protiv Črne Gore i NATO-a

U Črnoj Gori se triba odr­ža­ti referendum o članstvu te države u Nato, ocijenjeno je na „referendumskom ruče­nju“ u Beču, ki je organizi­ra­la Inicijativa za neutralnu i socijalnu Austriju. Po obila­sku zemalj bivše Jugoslavije „Referendumski karavan“ je stigao u Beč kade su njegovi člani razgovarali s Davidom Stockingerom iz Inicijative za neutralnu i socijal­nu Austriju i predsjednikom Spö u Schwechatu (EuroExit!), Wilhelmom Langtha­lerom iz Euroegzit-komiteta, Georgom Beckerom, kao I. predsjednikom Srpsko-au­strijskoga pokreta solidarno­sti (Serb.-österr. Solidari­täts­bewegung [= trockisti]). St­o­ckinger je članom „Referendumskoga karavana“ predao otvoreno pismo i podvukao da se Austrija drži svoje ne­utralnosti i u vrime sve većih pritiskov kako iz Nato, ta­ko i EU ka podliže neoliberalnomu svitskomu poretku.

Prez očaljev ili prez očalji?

Imenica očalji je rič, ka ima oblik samo u množini. O ti imenica, ke pripadaju grupi imenic pod zbirnim imenom (Sammelname) pluralia tantum, smo jur pisali u Mjs broj 22. Ustanovili smo, da glagol uza nje stoji svenek u množini, npr. Vrata su otrpta. Nova vrata su bila dost dra­ga, ipak smo si je kupili. Zač ležu škale u vrtu? Moja kćer kašlja i jako ju bolu pluća.

Ste znali? - Zač uz ljute jiliše piti mliko?

­Ako zagrizemo u ljutu papriku, ćutimo jaku, užarenu bol. Počnemo se potiti i suziti. M­orebit vam je jur gdo re­kao, da se neka napijete mli­ka. Ali zač upravo mlika? A pak: Zač su ljute paprike lju­te? Glavni krivac je supstan­cija zvana kapsaicin. Kapsaicin nima farbe, a ni ne duši. Kad pojimo ljutu papriku, se kapsaicin veže na odredjene receptore u naši usti.

Tagovi: