Sučićeve jačke i aranžmani su poznati i dandanas — uz njegov 100. rodjendan

Petar Tyran

Povodom 100. rodjendana Ferija Sučića ov velikan hrvatske narod­ne i novokomponirane zabavne gla­zbe u Gradišću a pri­je to­ga i ljeta dugo u Beču. Njegova Tamburica Klimpuh, ku je bio utemeljio i u koj i  s kom je djelovao i nastupao skoro pol stoljeća dugo, će se njega spomenuti uz dan njegove smrti, 30. septembra pri sv. maši u crikvi u Klimpu­hu a potom će se Općina Klim­puh spomenuti svojega velikoga prijatelja tim da će mu otkriti spomenploču pred op­ćinskom zgradom.

Sučićeva svestranost se je pokazala i na području na­rod­ne glazbe: i kao kompozitor i aranžer za tamburaške gru­pe, kao književnik i pjesnik a pred svim i kao novinar. Bio je glavni urednik Našega Tajednika (1958.-1960) i Hrvatskih novin (1960.-1968.) i dugoljetni „kalendarac“. U tom vrimenu, ali i kašnje je pokazao i dokazao da je uvijek zastupao progresivnu liniju u pogledu na jezik i da je — prem pridržanja gradi­š­ćanskohrvatskoga idioma — uvijek i težio ka književnomu standardu.

„Problem će nastati kad se zemlje zapadne Europe zasitu i zatvoru granice“

Članice Europske unije želju zaključiti sporazume s Egi­p­tom i ostalimi zemljami sjeverne Afrike ki bi omogućili smanjenje migrantskoga pri­tiska na Europu. Nešto po­put sporazuma s Turskom, ka inače od Eurospke unije dostaje čuda pinez za zadr­žavanje migrantov. Hrvatska da nije zanimljiva za izbiglice zbog niskih socijalnih davanj.

Tagovi: 

Kako ide dalje s podučavanjem hrvatskoga kao materinskoga ili stranoga jezika? (1)

Petar Tyran

S novim školskim ljetom se samo po sebi opet p­o­javljuje pitanje koliko se uču, bolje rečeno koliko se još more podučavati hrvatski u oficijelno dvojezični ali i drugi osnovni škola Gradiš­ća. A je legitimno pogledati i prik granice u Madjarsku i Slovačku kako onde podu­ča­vaju hrvatski (ako uopće) i k­a­ko je, recimo s nimškim u Ju­žnom Tirolu, Italiji ili u Da­n­skoj ali, naravno npr. i u Ma­djarskoj. Zato već je ovo pita­nje podučavanja hrvat­sko­ga prik granice opet aktu­al­no, jer su se u zadnji čas p­o­javile vrlo jake inicijative u ki se naglašava prikgranična s­u­radnja pred svim i u pogledu na očuvanje hrvatskoga jezika. Jedno je nova TV-emisija Mi Hrvati po inicijativi Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra, tj. Marti­na Ivančića na privatnom kanalu W24 ali i na veliko i glasno pri shodišći najavljeno utemeljenje novoga prikgra­ničnoga hrvatskoga ku­ltur­n­o­ga društva »Hrvat S.A.M.«

Alexander Van der Bellen službeno je pohodio i Kolindu Grabar-Kitarović

Na poziv predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u dvodnevnom službenom posjetu Republiki Hrvatskoj 10. i 11. septembra boravio je savez­ni predsjednik Repub­like A­u­strije dr. Alexander Van der Bellen. Jedna od iznimno bit­nih temov izmed Hrvatske i Austrije je i suradnja u energetskom sektoru.

Tagovi: 

Mlada gradišćanska Hrvatica u Krapini

Liza Sučić iz Gornje Pulje (14 i kćer nažalost jur pokoj­noga Robija Sučića i majke Olge) je nastupila pri 53. »Festivalu kajkavskih popev­ki« u Krapini u Hrvatskoj. Školarica Panonske gimnazije je u hrvatskoj narodnoj nošnji iz sridnjega Gradišća jačila na kajkavskom hrvatskom pjesmu „Najdraža leta“. Kao dobitnica ljetoš­njega naticanja u jačenju Grajam, u organizaciji Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, je Liza Sučić dostala poziv da sudjeluje pri ovom festivalu. Jako je za­hvalna da je smila onde jačiti. Pravoda je ov nastup za nju bilo čisto novo iskustvo.

Novo peljačtvo za DZ hrvatskih učiteljev

Dugoljetna profesorica za hrvatski jezik, stud. nadsavj. mag. Angelika Kornfeind je s koncem ovoga školskoga ljeta istupila iz učiteljske slu­žbe. Rodjena Vulkaprodr­štofka je podučavala u Že­ljeznu na dijecezanskoj gimnaziji Terezijanumu, Trgovačkoj akademiji i na Višoj tehničkoj školi, a uza to je bila peljačica djelatne grupe učiteljev za hrvatski jezik na sridnji škola. Utemeljila je folklornu grupu Poljanci u rodnom Vulkaprodrštofu, s kom je doživila puno vrhuncev i dostala priznanja.